FOTO Ovako je izgledao Jadran prošlog stoljeća kroz objektiv Toše Dabca
Opus Dabčevih fotografskih proputovanja po jadranskoj obali središnja je tema izložbe Tošo Dabac: Jadranski putopis koja se 27. veljače postavljena u Hrvatskom muzeja turizma u Opatiji. Izložba je nastala u suradnji Hrvatskog muzeja turizma i Muzeja suvremene umjetnosti, koji upravlja Arhivom Tošo Dabac u vlasništvu Grada Zagreba. Fotografski opus Toše Dabca obuhvaća širok tematski raspon – od portreta, umjetničkih djela i kulturne baštine do pejzaža, folklora i prizora gradskog života. Osim umjetničke kvalitete, imaju i dokumentarnu vrijednost
obalu dokumentirajući objektivom svojeg fotoaparata prirodne ljepote, kulturne spomenike hrvatske obale i turistička središta. Nastale su kao plod Dabčevih profesionalnih angažmana za Turistički savez Jugoslavije te narudžbi za likovnu opremu časopisa Jugoslavija, bogato ilustriranu publikaciju koja je obrađivala niz tema važnih za život države, od umjetnosti, preko turizma, do znanosti
Fotografije odabrane za izložbu čine selekciju morskih pejzaža, obalnih ulica i trgova, šetnji uz more, putnika i turista, lokalnih stanovnika, radnika, težaka i ribara, brodova i jedrilica, kao i brojnih kulturnih i povijesnih spomenika. Bilježeći fotografijom, Dabac jednaku pozornost posvećuje ljudima i arhitekturi, radu i slobodnom vremenu, spektakularnom i svakodnevnom
Dabac strpljivo bilježi ne samo destinacije nego i procese – trenutke dolaska, zadržavanja i prolaska te ritam svakodnevice između tih momenata. Njegov se fotografski pogled oblikuje kroz odnose čovjeka i prostora, kretanja i mirovanja, trajanja i prolaznosti. Jadranski putopis nije samo vizualni zapis jednog vremena, već poziv na promatranje prostora, kretanja i odnosa između ljudi i krajolika – onako kako ih je Tošo Dabac strpljivo i osjetljivo bilježio svojim objektivom
Tošo Dabac (1907. – 1970.) bio je jedan od najvažnijih hrvatskih fotografa i ključna figura u afirmaciji fotografije kao umjetnosti u Hrvatskoj. Prvi dodir s fotografijom imao je 1924., a 1927. postaje aktivan član Fotokluba Zagreb. Nakon položenoga majstorskog ispita iz fotografije otvara svoj atelijer u Zagrebu
Najpoznatiji je široj javnosti po ciklusu Ljudi s ulice (1932. – 1935.), u kojem prikazuje socijalno osjetljive prizore zagrebačke svakodnevice u vrijeme Velike gospodarske krize 30-ih godina. Osvaja nagrade na brojnim izložbama, a osobito priznanje u svijetu stekao je suradnjama sa stranim časopisima te sudjelovanjem i nagradama na međunarodnim izložbama
