Pod okriljem Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu će se od 20. do 30. travnja održati 36. izdanje festivala hrvatske drame, popularni Marulićevi dani u čijoj će realizaciji sudjelovati više od tisuću osoba.
TIjekom deset dana bit će izvedeno 13 predstava koje konkuriraju za festivalske nagrade i jedna izvan konkurencije. Uoči svečanog otvaranja u zgradi teatra, razgovarali smo s Ivanom Vatavukom, producentom Marulićevih dana koji tu dužnost obnaša posljednje tri godine.
- Za ovogodišnje Marulićeve dane prijavljeno je čak 55 predstava iz pet zemalja, a izbornica Martina Petranović odabrala je trinaest naslova koji donose širok raspon suvremenog dramskog pisma. Uprava splitskog teatra uvjerena je kako će ovo biti jedan od najkvalitetnijih festivala.
- Cilj nam je da Marulićevi dani budu prepoznatljivi, da budu na tragu Splitskog ljeta. Sve veći je broj hrvatskih tekstova koji se igraju na inozemnim pozornicama i želja nam je da Marulićevi dani dobiju status nacionalnog festivala. Da bude jaki regionalni, čak i svjetski festival. U umjetničkom i organizacijskom imageu idemo u tom smjeru. VIdjeli smo kako domaći pisci vrlo uspješno nalaze svoje prostore na daskama izvan Hrvatske. Apsolutno sam siguran kako Marulićevi dani u budućnosti mogu postati prepoznatljiv nacionalni brend kao što su Dubrovačke ljetne igre.
Ima li dovoljno financijskih sredstava za realizaciju?
Znate kako je s novcem. Ima ga dovoljno i uvijek ga fali. Producent mora balansirati sa budžetom. U privatnom sektoru treba pronaći dodatna sredstva. Ministarstvo kulture i medija RH izdvojilo je ove godine čak 90 tisuća eura prateći inflaciju kako bi se produkciji olakšalo. To je 10 tisuća eura više nego lani. Prati nas Grad Split, a 20 tisuća eura dobili smo i od Splitsko-dalmatinske županije. Svi su povećali iznos sredstava za Marulićeve dane što znači da su prepoznali smjer u kojem idemo. Uspijevamo zatvoriti financijsku konstrukciju. Imamo više od 50 programa gostovanja čime pripomažemo pojedinim manjim kazalištima da se realiziraju.
Koji su pokazatelji uspjeha 36. Marulićebih dana?
Bilježimo rekordne produkcijske brojke. Prošle godine ostvarili smo 263 noćenja, a ove godine premašit ćemo 600. To je ogroman skok. I u umjetničkom smislu bilježimo značajan iskorak. U osam dana bit će izvedeno 13 predstava. Izrazit ću se nogometnim rječnikom. Vlada gužva u šesnaestercu. Teško je izaći u susret svim kazalištima odnosno autorskim timovima. Svatko bi želio uvjete slične onima koje imaju u matičnoj kući. Prije svega treba zadovoljiti želje redatelja i njihovu viziju.
Uz izvedbeni program planirali ste i druge sadržaje?
Posebno sam ponosan na na formu Okruglih stolova. Jedan ćemo posvetiti hrvatskom tekstu izvan granica naše Domovine, dok ćemo drugi održati na temu "Iz pera na pozornicu - Marin Držić i kolege". U bogatom popratnom sadržaju organizirat ćemo čitanje drama nagrađenih nagradom Marin Držić, održati dramsku radionicu pod vodstvom Tomislava Zajeca i upriličiti glazbeni program s fokusom na renesansnu glazbu u Podrumima Dioklecijanove palače. Veseli me povratak suradnje s Akademijama dramskih umjetnosti, a surađujemo i sa drugim ustanovama u kulturi Grada. Želimo uskladiti djelatnosti kako bi Marko Marulić, otac hrvatske književnosti postao pravi brend Splita, a ne samo da brendiramo festival Marulićevi dani.
Predstave će igrati na nekoliko lokacija?
Da. Na pozornici HNK Split, na sceni Gradskog kazališta mladih na Prokurativama, u Podrumima Dioklecijanove palače, u amfiteatru MKC-a, u jednoj sobi u Vili Dalmacija. Festival će otvoriti bugarsko Narodno kazalište "Ivan Vazov" iz Sofije, koje u Splitu gostuje prvi put, i to s Krležinim djelom "Gospoda Glembajevi“ u režiji Ivice Buljana. Međunarodni karakter potvrđuju i gostovanja sarajevskog Teatra 071 s Karakaševim "Snajperom“ u režiji Dine Mustafića, ljubljanskog MGL-a s dramom "Nestajanje“ Tomislava Zajeca, te koprodukcija ZKM-a i Litavskog nacionalnog dramskog kazališta iz Vilniusa s praizvedbom teksta Tene Štivičić "ACID/Kiselina“.
Tko će sjediti u ocjenjivačkom sudu za nagrade?
O pobjednicima festivala odlučivat će peteročlani žiri u kojem su: Zrinka Cvitešić, Lada Kaštelan, Aida Bukvić, Romana Brajša i Luka Čerjan.
Otvori KEKS Pay
