Farmaceutska industrija u industrijskoj strategiji koju je izradilo Ministarstvo gospodarstva svrstana je u grupu ‘pokretača’, odnosno djelatnosti koje bi trebale vući gospodarstvo. Izvezli su proizvode u vrijednosti od 3,2 milijarde kuna i iz zarade na izvozu financirali ulaganja veća od milijardu kuna tijekom 2012. U proračun su uz poreze i doprinose uplatili više od 1,2 milijardu kuna.
Uljezi anuliraju uštede
Ipak, dok ih Ministarstvo gospodarstva hvali, domaći farmaceuti upozoravaju da ih Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje guši. Zato vape za pomoći i tvrde: Ovo malo industrije što je ostalo brzo će nestati! Boje se daljnjih pritisaka na profitabilnost koji će uslijediti u pokušaju uštede novih 135 milijuna kuna na lijekovima koje je najavio ministar zdravlja Rajko Ostojić, a uvjereni su da će se ta ušteda prebiti preko lijekova na recept. Stavljeni su, tvrde, u neravnopravan položaj s proizvođačima iz inozemstva, a svemu je kumovao takozvani vodič za propisivanje lijekova kojim se liječnicima preporučuje propisivanje najjeftinijih lijekova. Informatički sustav koji liječnici koriste, kažu farmaceuti, forsira najjeftiniji lijek bez obzira na to ima li ga ili nema i u ljekarnama pa su i pacijenti koji moraju na nekoliko adresa tražiti isti lijek pogođeni tom praksom. Istodobno, dio lijekova ostaje na listi bez obzira na višu cijenu pa djeluju kao svojevrsni “uljezi” koji potpuno poništavaju učinke uštede koji su razlog novog sustava određivanja cijena namećući troškove i do 200 posto veće nego kod drugih lijekova.
– HZZO ne prihvaća naše prijedloge u kojima nudimo gotova rješenja kako provesti uštede, a da se ne uništi domaća industrija – kaže nam izvor iz jedne od domaćih tvrtki proizvođača lijekova. A glavni među tim prijedlozima jest da se sustav vrati terapijskom referiranju cijene lijekova. To je sustav u kojem se u godišnjem ritmu određivalo referentnu cijenu za neku skupinu lijekova koja ima isti terapijski učinak. Farmaceuti bi ponudili više lijekova po istoj cijeni, a liječnici bi sami određivali koji od lijekova po izboru žele propisivati. To bi dovelo do ravnopravnije tržišne utakmice na tržištu lijekova na kojem se godišnje vrti 3,1 milijarda kuna, uz još oko pola milijarde kuna prihoda koji se ostvaruju na prodaji bolničkih lijekova.
Marže veledrogerija
HZZO je, upozoravaju, smanjio marže veledrogerijama za skupe lijekove i na taj način pogodovao proizvođačima skupine rijetkih lijekova, a to su uglavnom strani proizvođači. Marža veledrogerija iznosila je 8,5 posto za sve lijekove, dok je sada za lijekove skuplje od 1000 kuna samo 1 posto, što ostavlja 7,5 posto više novca proizvođaču dok je na lijekove čija je cijena do 20 kuna ostala marža od 8,5 posto. To je, upozorava industrija, nepošteno.
>> Udarite na uvoznike, a ne na lijekove koji izlaze iz naših pogona
Pa ako Vam HZZO ne plaća, izvoz je dobar spas. Kad farmaceutika ne bi bila unosan posao, Rajić ne bi uložio vlastiti novac.