Ivo Josipović ima veliku šansu da doista bude predsjednik svih hrvatskih građana, da bude predsjednik koji će ujedinjavati, a ne razjedinjavati, koji će okupljati i miriti, a ne dijeliti i svađati. Upravo te negativne karakteristike obilježile su kraj mandata Stipe Mesića. No kako ne bi ponovio teške gafove svoga prethodnika, što i nisu bili gafovi nego njegova smišljena politika, Josipović bi i te kako trebao biti oprezan kad govori o našoj bližoj povijesti. Mesić je podvaljivao. U svojim je javnim istupima dijelio i žive i mrtve, iz Jasenovca, gdje se traži pijetet, prozivao „gadove“, što su okupljeni protumačili i govorom mržnje, a o Bleiburgu je govorio sve najgore i najčešće posve povijesno činjenično netočno.
Josipović bi trebao u svojim izjavama pozorno paziti što govori, baš kao kad govori i o pravu. Morao bi se malo i raspitati, pročitati neku stručnu literaturu ako je već nije, dobiti bolji uvid u stvari. Hrvatima je prošlost bolna, ali ne možemo u budućnost ako nju ne razriješimo. I baš zato Josipović treba biti oprezan kad o njoj govori. A već na početku pokazalo se da baš i nije, da je iz povijesti zaradio prvi minus i da ga očekuje popravni ispit. Napravio je dva gafa.
Prvo je u jednom od TV sučeljavanja prije izbora na pitanje što njemu znači zvijezda petokraka rekao da je ona simbol antifašističke borbe, a na potpitanje što je onda sa zločinima, lakonski odgovorio da je riječ o pojedinačnim slučajevima koje treba procesuirati pravna država! Ako već ne zna kao pravnik, kao predsjednik države trebao bi se raspitati i pročitati da su komunisti pod zvijezdom petokrakom i Titovim vodstvom iskoristili i zloupotrijebili partizansku borbu kako bi proveli komunističku revoluciju, likvidirali sve svoje političke protivnike i sami zasjeli na vlast nakon rata. I u svemu tome počinili su masovne zločine koji nipošto nisu pojedinačni. Riječ je o sustavnom i planiranom zločinačkom pothvatu za koji danas imamo obilje dokumenata koji to dokazuju, samo ih treba uzeti, čitati i prihvatiti. Problem baš i jest u tome što do danas nismo uspjeli razdvojiti zdravi antifašizam od komunizma koji se vješto krije iza njega, a to je bilo tako i u Mesićevim istupima.
I drugi gaf, još veći, napravio je u poslijeizbornom razgovoru za novine kada je rekao: „Jasenovac je neupitna lokacija, to je strašno stratiše. S druge strane kod Bleiburga na žalost nisu u prvom planu žrtve, već politički marketing. Onog trenutka kad prestane politiziranje i želja da se kroz nesumnjive žrtve vodi dnevna politika, otišao bih i na Bleiburg. Dok se ondje pojavljuju ljudi u crnom, ne bih išao.“ Da, Jasenovac je strašno stratište, ali i Bleiburg je također simbol velikog stradanja ljudi. A žrtve se ne dijele na jedne i druge, na crne i crvene. Ako baš hoćemo, i Jasenovac je posluživan za dnevnopolitičke obračune. Josipović baš kao predsjednik trebao bi se izdići iznad dnevne politike i pokazati da mu ne smeta nekoliko budalastih crnokošuljaša. Može doći u Bleiburg i kad ondje nema naroda, kao što su to napravili Račan i Sanader, pa i Tuđman, ali bilo bi loše kad bi kao predsjednik izbjegavao svoje građane. Ako netko treba prestati s politiziranjem i korištenjem žrtvama i poviješću za dnevnu politiku, onda bi to trebao biti baš Josipović. On bi trebao biti primjer drugima.
Ni njegova prošlost, njegovo članstvo u Savezu komunista, ni prošlost njegove obitelji, kao ni njegova ideološka opredjeljenja, ne bi mu smjela biti brana. Josipović bi se iznad svega toga trebao znati izdići jer će i na primjeru odnosa prema povijesti pokazati može li on biti predsjednik svih hrvatskih građana. Ako kaže da su za njega glasovali i katolici, a jesu, može se reći da su za njega sigurno glasovali i neki od potomaka ljudi koji su stradali u bleiburškoj tragediji. I o tome bi trebao voditi računa. Zato, u povijest hladne glave, bez ideologije, i samo s činjenicama.
U Bleiburg neće ići “dok se ondje pojavljuju ljudi u crnom”, iako su mu i potomci žrtava dali glas
Komentara 69
Mi smo jedan narod i tako se trebamo i ponašati, a ne vjerovati lažima onih koji nas najviše mrze i dozvoliti im da naš ionako mali narod dijele na nekakve manje grupe koje se međusobno ne podnose. To je glupo,, štetno i naivno. Samo, naivno je i očekivati da Mesićev, Milanovićev, Partijin i Pusićkin \"predsjednik\" radi bilo što drugo nego nastavi s Mesićevom politikom širenja podjela u narodu, blebetanja o fašizmu ili antifašizmu, odbacivanja dijela naroda itd.
Opet nepismeni novinarcic Despot, klerofasisticki potrcko klerofasisticke katolicke crkve, velica fasizam i ustastvo. Mamu mu fasisticku!
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Počelo je! Pokušaj tumačenja izrečenog na svoj ograničeni način. Pitam se, je li to posao novinara, ili bi novinari morali interpretirati ono što drugi stvarno kaže, ili im ne dozvoliti trovanje, ionako zatrovane sredine.