Upravljanje državnim tvrtkama u idućem mandatu uvelike će se promijeniti u odnosu na sadašnje stanje po kojem ministri imaju utjecaj na donošenje odluka u najvećim tvrtkama.
Austrijski ÖBIB
I dok Ministarstvo financija navodno razmišlja o slovenskom modelu, što je udruživanje tvrtki u holding, u HDZ-u se razmišlja o austrijskom modelu koji podrazumijeva osnivanje državne tvrtke zadužene za upravljanje portfeljem.
– Razdvajanje upravljanja poduzećima i nekretninama te osnivanje državne tvrtke za strateško upravljanje javnim poduzećima dio je našeg programa. Idući tjedan naša će delegacija razgovarati s austrijskom administracijom o njihovim iskustvima s ÖBIB-om – komentirao je Domagoj Ivan Milošević iz HDZ-a. Austrija je još 1967. tvrtke u državnom vlasništvu stavila pod kontrolu strateškog tijela za privatizaciju i restrukturiranje. Osam velikih kompanija kojima upravlja ÖBIB u deset godina isplatilo je oko 2,5 milijardi eura dividende. Kroatizirani model osigurao bi depolitizaciju tvrtki u državnom vlasništvu jer ne bi bile raspodijeljene po ministarstvima, a uprave bi im bile profesionalne. Time bi se odgovorilo na zahtjeve Europske komisije koja je nekoliko puta naglašavala kako su javne tvrtke neefikasne i podložne političkim odlukama. Riječ o 54 tvrtke s liste strateških i posebno važnih poduzeća koje su lani imale prihode od oko 45 milijardi kuna, ali i ukupna zaduženja veća od 66 milijardi kuna. Lani su ostvarile oko 2,7 milijardi kuna bruto dobiti. Nekretninama bi u HDZ-ovu modelu upravljalo posebno tijelo.
– Nekretnine moraju biti poluga razvoja gospodarstva i mogu se upogoniti kako bi se ojačao poljoprivredni sektor ako govorimo o državnom zemljištu ili za brown field investicije kad govorimo o poslovnim objektima – kaže Milošević.
Ministri izvan HBOR-a
Iako je objavljeno da Ministarstvo financija razmatra mogućnost osnivanja holdinga, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović negira tu mogućnost, ali kaže da odlučno moramo ići dalje s depolitizacijom.
– Dužnosnici nisu u NO-ima tvrtki, ali ne moraju biti ni u drugim pravnim osobama, poput Hrvatskih voda i HBOR-a, ali kažem odlučno ne bilo kakvoj asocijaciji koja bi služila prelijevanju dugova – kaže Pejnović, objašnjavajući da su problem obveze infrastrukturnih tvrtki koje same imaju 45 milijardi kuna dugoročnih i kratkoročnih dugova, što u Sloveniji nije slučaj. Ističe da je ova vlada napravila pomak s državnim uredom i da su ispunjeni kriteriji EU. Kad bi obveze tvrtki poput HAC, HC-a ili Hrvatskih željeznica, ili pak subvencije u pomorskom prometu, bile konsolidirane, to bi ugušilo razvoj profitabilnih tvrtki, što ne smije biti cilj. Upitan o navodnom SDP-ovu modelu, Milošević kaže:
– Za aktualnu vladu taj je napor očito prevelik i došao je prekasno. Nekoliko mjeseci prije izbora takvi potezi nemaju vjerodostojnost, osobito nakon što su tri godine politički kadrovirali javnim poduzećima, i to ne samo po upravama već na svim razinama upravljanja.
>> HDZ: Istražite prodaju Croatia osiguranja! Eksperti: Dobar posao
>> Četvrt stoljeća tržišne ekonomije, a nismo se maknuli s mrtve točke
Sve ovo je kozmetika, jedina prava reforma je izbacivanje politike i političkih uhljeba iz državnih poduzeća a to ni jedna ozbiljna stranka ne nudi.