Saborski Odbor za financije jednoglasno je podržao izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju i izmjene Zakona o kreditnim institucijama kojima je Vlada predložila rješenje za problem dužnika kredita u švicarskom franku, dok je Odbor za zakonodavstvo zakone podržao s jednim suzdržanim – Josipom Kregarom. Zanimljivo, na tom je odboru za zakon glasovao i HDZ-ov Davor Miličević, iako je njegova stranka posljednjih dana govorila protiv ovakvog rješenja krize sa švicarcima. S druge strane, na Odbor za financije HDZ-ovi članovi nisu došli, tako da se nije moglo iz njihovog glasovanja iščitati je li riječ o novom stavu stranke.
Kasnije nam je HDZ-ov Davor Miličević objasnio da je on za ove zakona glasovao iz osobnog uvjerenja, a sankcija stranke se ne boji jer, kaže, to je demokratska stranka.
– Švicarski franak u Hrvatskoj je veliki problem i vjerujem da će ovaj zakon pomoći ljudima u poteškoćama – kazao je Miličević te izrazio nadu da će se za njih povesti i ostali zastupnici iz njegove stranke.
Zamjenik ministra financija Igor Rađenović pojasnio je pred oba odbora da je oko 4 posto hrvatskih građana, odnosno 53 tisuće dužnika izravno pogođeno rastom glavnice i rastom anuiteta odnosno obroka, što predstavlja izravnu ugrozu za 200 do 300 tisuća hrvatskih građana.
– Ovim Zakonom uređuje se način izračuna konverzije kredita u švicarskim francima u kredit u eurima, odnosno kredita u kunama s valutnom klauzulom u švicarcima u kredit u kunama s valutnom klauzulom u euru. Obuhvaćeni su svi krediti u švicarcima, bez obzira na vrstu i namjenu te rok trajanja u kojima dužnikova obveza iz kredita ili obveza vraćanja primljenog koja je nastala zbog prestanka ugovora o kreditu nije ispunjena ili je prisilno ostvarena. Navedenim se osigurava konverzija svih kredita koji su u redovitoj otplati, koji su raskinuti, koji su prodani ili na neki drugi način preneseni ili ustupljeni drugoj strani te koji su u postupku namire, krediti kojima obveza nije prestala jer nisu namireni u potpunosti, krediti za koje su pokrenuti ovršni postupci, a isključuju se krediti koji su namireni u cijelosti ili su prethodno konvertirani u drugu valutu – pojasnio je zamjenik ministra Rađenović.
Na Odboru za zakonodavstvo, jedini suzdržani Josip Kregar iz stranke ''Naprijed Hrvatska'' zabrinut je da bi moglo doći do pravnog osporavanja ovog rješenja za švicarce.
– Brine me mogućnost da ovaj zakon bude osporen pred Ustavnim sudom – kazao je Kregar, no SDP-ov Peđa Grbin naglasio je kako je zakon u skladu s pravom Europske unije i s hrvatskim pravom, a osvrnuo se i na pismo Raiffeisen banke zastupnicima u kojem ih izvještava da bi mogla tražiti arbitražu u Washingtonu.
– Neće moći, gospodo draga. Od 1. srpnja 2013. mi smo članica Europske unije i investicijski sporovi se rješavaju pred nacionalnim sudovima. Drugi način rješavanja sporova nije dozvoljen – odgovorio je Grbin.
Na Odboru za financije jedini i najveći kritičar zakona bio je predsjednik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček koji je praktički zaprijetio Vladi tvrdnjom da banke imaju pravni mehanizam kojim bi Hrvatskoj automatski, bez sudova, naplatile štetu koju Vlada procjenjuje na 7 milijardi kuna. Vlada Ivice Račana objavila je Uredbu o bilateralnom uzajamnom poticanju i zaštiti ulaganja, po kojoj država nema pravo izvlastiti ulagača, osim sa svrhom koja je u javnom interesu, za što je dužna bez odgode platiti odgovarajuću učinkovitu naknadu, podsjetio je Bohaček.
– Znači, naknada će biti plaćena bez odgađanja. Za bilo kakvo izvlaštenje koje se događa silom zakona, bilo kakvo zakonsko rješenje koje nije dogovoreno, može se izravno podnijeti račun, bez ikakvih sporova, bez ikakvih sudaca. Takva će naknada biti jednaka tržišnoj vrijednosti izvlaštenog ulaganja neposredno prije nego što je izvršenje oduzeto. Znači, ako se izračuna da je to sedam milijardi, dolazi račun na sedam milijardi, odmah, nema suda, nema ničega – upozorio je Bohaček, te ustvrdio kako su upravo zbog toga Svjetska banka i Središnja europska banka inzistirale na dogovornom rješenju koje ne ruši pravnu sigurnost zemlje.
– Banke su spremne na dogovorno, socijalno osjetljivo rješenje uz podjelu troška, ali molim vas zastupnike i Sabor da odgodite donošenje zakona te od Vlade zatražite da u roku od mjesec dana nađe održivo rješenje, da se napravi procjena učinka i provedu konzultacije sa Središnjom europskom bankom, što je međunarodna ugovorna obveza Hrvatske po Ugovoru o funkcioniranju EU – zatražio je Bohaček koji ovo rješenje za švicarce vidi kao poruku investitorima da ne dolaze u Hrvatsku, jer ako zarade previše, Vlada će im to oduzeti. S Bohačekom se nisu složili SDP-ovci, pa mu je Hrvoje Nekić poručio da iz njegove priče ispada da su banke socijalni slučajevi.
– Ne možete reći da država ne da investitorima da zarađuju i otima im zaradu jer bi takva politika bila na štetu naroda i države – upozorila ga je SDP-ova Dragica Zgrebec, a njena stranačka kolegica Nadica Jelaš dodala je da je Bohaček sad poslao poruku stranim investitorima da će biti penalizirani ako ulažu u Hrvatsku, iako ova Vlada tako ne funkcionira.
– Ljudi su dovedeni u situaciju da ne plaćaju kredite nego reket, ljudi već godinama umiru na rate. Hrvatski narod je iscrpljen – kazao je HDSSB-ov Krešimir Bubalo te dodao da njegova stranka podržava zakon, ali i traži da se obeštete i oni koju su otplatili kredite ili su na samom kraju otplate.
>> 'Bankama prijeti potencijalna kazna od 4 milijarde kuna'
bolje pišite o tome kako je ova VLada dovela do ovog problema. da je netko drugi bio na vlasti ne bi se ovaj problem sada ni morao rješavati