Dok se neki dovijaju na koji način da privuku pažnju turista i u toj ponudi često se ne odmaknu od čistog mora i broja sunčanih dana, Turistička zajednica Starigrada Paklenice osmislila je “proizvod” koji su prepoznali Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo kulture, a Zadarska županija upravo joj je dodijelila Plavi cvijet, nagradu za najoriginalniju turističku ponudu. Riječ je o mirilima, kamenim grobovima duša velebitskih stanovnika koji su od 17. do 20. stoljeća nastajala na obroncima i prijevojima Velebita.
Mirila su čuvala uspomenu na pokojnike preminule na planini koje se moralo prenositi do seoske crkve i groblja na kojem ih se pokapalo. Na tom putu smjeli su se zaustaviti, odmoriti i umrloga spustiti na tlo samo na mjestu pokojnikova posljednjeg pozdrava sa Suncem. Tu je nastajalo mirilo – mjera pokojnika označena uzglavnim i podnožnim kamenom, popločenjima između njih te simbolima u plitko urezanom reljefu uzglavnog kamena. Mirila su se štovala i posjećivala više od samoga groba u kojem je samo “tijelo bez duše koja je ostala na mirilu”.
- Nakon razgovora s arheolozima i etnolozima, od kojih smo dobili potvrdu da je riječ o jedinstvenom običaju na ovim prostorima, u istraživanje mirila krenuli smo 2002. godine. Uredili smo prvi lokalitet u Ljubotiću, a potom još šest lokaliteta i povezali ih u poučnu stazu. Vrijednost mirila i našeg nastojanja da ih predstavimo široj javnosti prepoznali su i na državnoj i na lokalnoj razini, a Ministarstvo kulture najprije je mirila zaštitilo kao materijalno dobro, a potom i cijeli običaj kao nematerijalno dobro Republike Hrvatske, priča direktorica TZ Starigrad Paklenica Marjana Marasović.
Dodaje da su zbog velikog uspjeha i interesa javnosti napravili promidžbeni materijal, tiskali letke, karte poučnih staza i izradili replike prvih suvenira s uzglavnim pločama mirila na kojima su uklesani simboli, križevi i solarni krug, inicijali pokojnika, a na nekima i godina smrti.
- Danas, nakon gotovo desetogodišnjeg rada i zalaganja da mirila uvrstimo u svoju stalnu turističku ponudu, namijenjenu šetačima, planinarima, alpinistima, razmišljamo o opsežnijoj suvenirskoj ponudi i radimo na fotomonografiji o mirilima na području općine Starigrad. A ono što nas jako raduje jest da su mirila, kojih ima duž Velebita, od Senja pa do Bukovice i Ravnih kotara, prepoznali i na tim područjima Zadarske županije te ih također nastoje uvrstiti u svoju turističku ponudu, objašnjava direktorica Marasović.
Običaj mirila održao se do polovice 20. stoljeća, kada se stanovništvo s velebitskih obronaka, koje se bavilo se stočarstvom, spustilo u priobalje i počelo se baviti turizmom.
Mirila na Ljubotiću su super, zaista izvanvremenski doživljaj. Nadam se da su se obnovile oznake i putokazi i uskadile s turističkim kartama (obzirom da sam se malo gubio prije 2 godine tamo).