Naslovnica Biznis EU fondovi

Županije imaju pripremljene energetske projekte, ali sredstva bi trebala biti izdašnija, a njihov limit ukinut

Potrebno je podržati program Izgradimo Hrvatsku kao jedini mogući model financiranja obnove javnih zgrada u budućnosti; njime su obuhvaćene 144 zgrade, a procjena ukupnih ulaganja za razdoblje do 2050. godine iznosi oko dvije milijarde kuna
05. travnja 2019. u 09:25 204 prikaza
Regionalna konferencija Zagrebačke županije
Foto: Marko Prpić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/11

Planirati na vrijeme i razmišljati dovoljno unaprijed ključne su odrednice i misao vodilja za budućnost u području energetske obnove. Upravo je to bila tema konferencije Energetska vizija za budućnost, koju su u sklopu projekta Poslovni uzlet organizirali Poslovni dnevnik, Zagrebačka županija i Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne HR (REGEA). U sklopu konferencije ujedno su predstavljeni dosad postignuti rezultati, kao i ciljevi vezani uz povećanje energetske učinkovitosti u Zagrebačkoj županiji i ostalim dijelovima Hrvatske. Energetika oduvijek ima trojaku ulogu, istaknuo je glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević. - Jedna od uloga je svakako poboljšanje života svih naših građana, druga se tiče financija, a treća je usmjerena na povlačenje sredstava iz EU fondova. Primjer su REGEA i veliki broj županija koje već dugi niz godina povlače sredstva i uz pomoć njih razvijaju svoje projekte.

Stoga je ova konferencija ujedno odlična prilika da vidimo kako to rade i što je potrebno za uspješnu provedbu, posebno onih projekata koji se tiču obnovljivih izvora energije - rekao je Nišević. U proteklih deset godina provedeno je više od 60 projekata energetske obnove zgrada javne namjene u nadležnosti Zagrebačke županije, u ukupnoj vrijednosti više od 30 milijuna kuna. Zagrebačka županija još je 2010. izradila Energetsku bilancu, prvi takav dokument u RH kojim su dobili uvid u potrošnju energije na području županije i stvorili bazu za predviđanje energetskog razvitka i razvoja daljnjih programa i strategija, naveo je Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije. - Kontinuirano od tada pratimo potrošnju u 209 objekata dok je nacionalnim informacijskim sustavom za gospodarenje energijom uneseno više od 60.000 računa za energente i vodu - naveo je Kožić i dodao kako je upravo Zagrebačka županija prva krenula s objedinjenim javnim nabavama za energente, čime su u 2017. i 2018. postignute troškovne uštede od oko 11 milijuna kuna, što je više od tri posto izvornih prihoda iz proračuna za 2018. godinu.

Regionalna konferencija Zagrebačke županije | Autor : Marko Prpić/PIXSELL Foto: Marko Prpić/PIXSELL Župan Zagrebačje županije Stjepan Kožić kazao je kako je u ovoj godini fokus na energetskoj obnovi sedam škola i tri doma zdravlja ukupne vrijednosti 85,6 milijuna

Prioritet obnova škola

Osim što je energetskom obnovom smanjena potrošnja energije i ostvarene su financijske uštede, tu je i veći komfor korištenja zgrada što je posebno važno za škole. Stoga će to i ostvariti u pet novih projekata u vrijednosti od 63,5 milijuna kuna u sklopu natječaja energetske obnove i korištenja obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora. Najznačajniji projekt za kojeg su u proračunu osigurana financijska sredstva je energetska obnova Srednje škole Velika Gorica ukupne vrijednosti 30,8 milijuna kuna, za koji su odobrena sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj u najvišem iznosu bespovratnih sredstava od 15,1 milijun kuna. - Prosječna starost županijskih zgrada javne namjene kreće se oko 30 godina, dakle potencijala za energetsku uštedu ima - rekao je župan Kožić. Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš predstavio je neizostavnu ulogu Fonda u programima energetske učinkovitosti, koji je u dvije godine ostvario značajne poslovne rezultate pa tako bilježe višak od 213 milijuna kuna.

Potencijali i financiranje

Pročelnik Upravnog odjela za fondove Europske unije, regionalnu i međunarodnu suradnju, Velimir Kokot, predstavio je rezultate dosadašnjih realiziranih projekata energetske obnove na području Zagrebačke županije. O strategiji za buduće razdoblje, uz prezentaciju Dugoročnog programa izgradnje, dogradnje i obnove zgrada Zagrebačke županije, govorio je ravnatelj REGEA-e Julije Domac. Osnovni cilj bio je prikazati potencijal i potrebu izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije, dati smjernice održivog načina upravljanja tim zgradama te analizirati modele financiranja potreba u razdoblju do 2030. i 2050. godine. Programom su tako, za područje Zagrebačke županije, obuhvaćene 144 zgrade ukupne površine oko 220.000 četvornih metara, a procjena ukupnih ulaganja za razdoblje do 2050. iznosi oko 2 milijarde kuna. U okviru ove analize detaljno je razrađen i predložen model realizacije svih potreba u zgradarstvu javno-privatnim partnerstvom, a zaključci su uspješno predstavljeni na sjednici Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija kao prijedlog nacionalnog modela “Izgradimo Hrvatsku”.

Regionalna konferencija Zagrebačke županije | Autor : Marko Prpić/PIXSELL Foto: Marko Prpić/PIXSELL Novca će biti sve manje, a naša komponenta sve veća. Sad je već napeto, a s novom strategijom gubi smisao - DAMIR JELIĆ župan Karlovačke županije

Panel diskusija

Održana je i zanimljiva panel diskusija na temu Nacionalne energetske strategije, mogućnosti za korištenje sredstava iz EU fondova u razdoblju 2021.-2027. kao jednoj od ključnih odrednica svake dobre politike, realizirani projekti i primjeri najbolje prakse. Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš smatra da je jedan od problema standard države. - U bazičnim izvorima morate imati određenu količinu energije, što je skupo, a to je pak povezano sa standardom. No, moramo se truditi zbog turizma i dodanih vrijednosti kojima to ostvarujemo te ujedno biti realni u ciljevima i mogućnostima - istaknuo je i dodao da bi trebalo osnovati radnu skupinu koja bi pratila energetsku učinkovitost javnih obnova, problema fiskalnog kapaciteta te pristupa objektima u centru grada, da se obnove. - Pola ukupne energije troši se na zagrijavanje, odnosno hlađenje zgrade. Za nove zgrade postoje određena pravila, no s našom platežnom moći u RH je nemoguće jer bi najam kvadrata takvog stana u takvoj zgradi bio iznimno skup, a slična je stvar i s prometom. S našim BDP-om tek polako osvještavamo potrebu da se taj dio odradi - smatra Ponoš. U diskusiji je spomenut i projekt punionica koji je Zagrebačka županija počela provoditi još 2015. godine.

Regionalna konferencija Zagrebačke županije | Autor : Marko Prpić/PIXSELL Foto: Marko Prpić/PIXSELL Privatni sektor može i treba investirati, a pokazao se kao bolji gospodar nego država - STJEPAN KOLAR župan krapinsko-zagorski

E-mobilnost u zamahu

- Promovirali smo e-mobilnost nakon čega je uslijedila kompletna provedba projekta. Danas na području županije imamo 29 e-punionica u svih devet gradova i gotovo svim općinama. Projekt je završen, punionice se koriste, a na gradovima i općinama je da potiču ljude na korištenje - istaknula je Nadica Žužak, zamjenica župana Zagrebačke županije. Spomenula je i nove tehnologije poput dizalica toplina i kotlovnica na biomasu, nove načine financiranja i ugovore o energetskom učinku u sklopu projekta NEWLIGHT, odnosno objedinjene javne nabave za energente kojom se štede milijuni kuna. U projektu je sudjelovalo 59 jedinica lokalne samouprave, od kojih je 29 bilo s područja Zagrebačke županije. Žužak je navela i problem Hrvatske s vlastitim sufinanciranjem, odnosno limitom fonda proračunskih sredstava koji županije imaju. - Sredstva bi trebala biti izdašnija i trebao bi se ukinuti limit sredstava za županije. U suprotnom će prestati prijavljivati i provoditi projekte. Što se tiče perspektive od 2021. do 2027. godine, suočit ćemo se s povećanjem vlastitog učešća s 15 na 30 posto, uz puno manji iznos sredstava nego u prošlom razdoblju - navela je i dodala da je potrebno podržati projekt Izgradimo Hrvatsku kao jedini mogući model financiranja javnih zgrada u budućnosti. Ravnatelj REGEA-e Julije Domac spomenuo je više od 800 milijuna kuna investicija u energetske projekte, no dodao da je potrebno riješiti određene tehničke i zakonske okolnosti.

Regionalna konferencija Zagrebačke županije | Autor : Marko Prpić/PIXSELL Foto: Marko Prpić/PIXSELL Danas na području županije imamo 29 e-punionica u svih devet gradova i gotovo svim općinama - NADICA ŽUŽAK, zamjenica župana Zagrebačke županije

- Cijena fotonaponskih panela dramatično pada pa cijena električne energije više nije skuplja u odnosu na klasične izvore. To je konkurentan izvor energije - rekao je Domac te kao primjer naveo fotonaponsku elektranu u Zaboku kojom bi se troškovi električne energije trebali smanjiti za 15 posto. Što se tiče programa energetskih obnova javnih zgrada, on je usvojen na zagrebačkoj Gradskoj skupštini, plan je regenerirati više od 80 zgrada javne namjene u vrijednosti od 600 milijuna kuna, rekao je Ivan Ivanković, pomoćnik pročelnice za energetiku, gospodarenje energijom i energetski održivi razvoj.

- Moramo pametno iskoristiti komponentu sufinanciranja iz EU-a, angažirati se i gledati ukupni životni trošak nekog objekta, da ravnatelji škola i bolnica i naši stručnjaci budu plaćeni za ono što rade i za što su se educirali. No, na dobrom smo putu da se priča pravilno strukturira - smatra Ivanković. Što se tiče nove strategije, župan Karlovačke županije Damir Jelić kaže da će novca biti manje dok će naša komponenta biti veća. - Sad je već napeto, a s novom strategijom gubi smisao. Prema svim analizama naših stručnih timova u Karlovačkoj županiji, blago su suznog karaktera - rekao je Jelić i dodao da energetski razvoj ovisi o susretu struke i donošenju političkih odluka. Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar kaže da su u njegovoj županiji s razvojem energetske učinkovitosti počeli još 2009. godine i napravili iskorak u vrijeme kada se nitko još nije bavio fondovima. No, također smatra da je model financiranja lokalne i regionalne samouprave u RH “mrtav” te da može zaživjeti do kraja ovog financijskog razdoblja.

Regionalna konferencija Zagrebačke županije | Autor : Marko Prpić/PIXSELL Foto: Marko Prpić/PIXSELL Trebalo bi osnovati radnu skupinu koja bi pratila energetsku učinkovitost javnih obnova zgrada - DUBRAVKO PONOŠ direktor FZOEU

- Naša fiskalna snaga je takva da ne možemo pratiti projekte i već smo se sada kreditno zadužili kako bismo mogli financirati vlastitu komponentu - istaknuo je i dodao da Hrvatska ima obrazovane kadrove koji znaju raditi, no da ih je potrebno potaknuti da istraže kako provesti projekte. - Moramo pratiti trendove kako ne bismo zaostajali. Sve ovisi o brzini naše reakcije i pripremi. Ima puno potreba. U trenutku kad se krenulo s EU fondovima, zaboravili smo na obveze vezane uz školstvo i zdravstvo, civilno društvo. Razvijeno civilno društvo pridonosi razvoju države. Moramo promijeniti Zakon o javnoj nabavi. Morate imati povjerenja u sustav i institucije. Obnovljivi izvori energije je ono na što ćemo se oslanjati u budućnosti. Projekata će biti, no pitanje kako ćemo ih posložiti. Privatni sektor može i treba investirati, a pokazao se kao bolji gospodar nego država - zaključio je Kolar.

SPAR
Kako smanjiti unos šećera
Zašto osjećamo potrebu za slatkim i kako se oduprijeti tome?