Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Plin - energent budućnosti

Zaključci konkurencije Plin – energent budućnosti: Zdrava konkurencija je svima u interesu

Na konferenciji Plin – energent budućnosti koju je u zagrebačkom hotelu Business International organizirao Večernji list razgovarali su vodeći hrvatski, europski i ruski stručnjaci za energetiku. Otvorene su mnoge važne teme koje se odnose na sigurnu opskrbu Europe i Hrvatske plinom
14. studenoga 2019. u 11:00 82 prikaza
Plin – energent budućnosti
Foto: Davorin Višnjić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Na konferenciji Plin – energent budućnosti koja se održala 12. studenog u Business International Hotelu u organizaciji Večernjeg lista, razgovaralo se o opskrbi Europe i Hrvatske energijom, cijenama, LNG terminalu, ali i odnosima Europske unije i Ruske Federacije. Konferencija je okupila vodeće europske i ruske stručnjake za energetiku i otvorila važne teme koje se odnose na sigurnu opskrbu energijom na duži vremenski period. Europskim kupcima Rusija godišnje dostavi više od 210 milijardi kubnih metara plina s tendencijom rasta na 240 milijardi do 2030. godine. „Europska unija i Rusija trebaju surađivati, zbog nametnutih sankcija zemlje Europske unije godišnje gube 200 milijardi eura“, kazao je veleposlanik Ruske Federacije Anvar Azimov i napomenuo kako se nada da će tijekom svojeg predsjedanja Europskom unijom Hrvatska potaknuti bolji dijalog i suradnju.

U okviru konferencije održana su tri panela. Na prvom panelu na temu Opskrba Europe plinom – prilike i izazovi sudjelovali su moderatorica Nadedža Kokotović, direktorica Brussels Energy Club, dr. Claus Bergschneider iz CBC consulting&engineering iz Düsseldorfa, prof. dr. Matthias Dornfeldt, asistent profesor Energetske politike i diplomacije na Freie Universitat u Berlinu i Dmitry Semenov iz Ministarstva energetike Ruske Federacije.

U kontekstu zdrave konkurencije spomenut je i ruski Novatek, koji zauzeo snažnu poziciju na LNG tržištu i postaje vodeći konkurent američkom LNG-u. Claus Bergschneider i Christian Cleutinx složili su se kako je po pitanju plina dobro da se surađuje s Rusijom jer je diversificirano tržište i zdrava konkurencija svima u interesu.

Semenov je istaknuo da je Rusija najveći svjetski proizvođač plina i da većinu koristi za vlastite potrebe. Dotaknuo se i pregovora s Ukrajinom o tranzitu plina kroz tu zemlju i rekao je dobro napreduju te kako očekuje pozitivan ishod. Semenov je dodao i kako je za Hrvatsku dobro što je na granici s Mađarskom zbog velikih rezervi plina kojima ta zemlja raspolaže, te je napomenuo da unatoč tomu što na ovu temu postoji mnogo politizacije, tržište je glavno i tržište će prevagnuti.

Plin – energent budućnosti | Autor : Davorin Višnjić/PIXSELL Foto: Davorin Višnjić/PIXSELL

Tema drugog panela bila je LNG – sloboda ili teret, a na panelu su sudjelovali međunarodni stručnjak za energetsku sigurnost i diplomaciju iz Haaga Christian Cleutinx, prof. dr. Igor Dekanić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta i bivši ministar gospodarstva te nekadašnji generalni direktor INA-a, a danas direktor tvrtke Trade Consulting Davor Štern, koji je istaknuo kako cijena nafte i plina ne bi smjela biti prepuštena spekulacijama na burzama. Element fiksnih cijena i stabilne opskrbe je nešto čemu svi trebamo težiti“ rekao je. Situaciju je usporedio s cijenom nafte. „Gledano kroz povijest, čak 30 godina je cijena bila ravna i iznosila je 20 dolara po barelu. U tom svijetu je bilo lako planirati, investirati. Sa svim skokovima, povijesna cijena nafte je bila 28 dolara po barelu, sa svim pikovima koji su znali biti i 140 dolara po barelu. Kod dogovaranja dugoročnih projekata i cijene njegove realizacije, važno je znati koliko je sigurno ulagati, graditi i koliko će nas nešto stajati “, kazao je Štern, napomenuvši da se potpuni prelazak na obnovljive izvore energije neće dogoditi u tako skoroj budućnosti te da ćemo još dugo koristiti fosilna goriva.

„Kada govorimo o našoj zemlji, ne bih odustao od plina. Treba nastaviti s istraživanjima nafte i plina u kontinentalnoj Hrvatskoj, ali od istraživanja nafte u moru bih odustao", rekao je Štern.

„Energetska sigurnost možete postići ako imate više izvora i više energetskih infrastruktura raspoloživih za momentalno djelovanje. U tom smislu nam treba LNG kao element diversifikacije", istaknuo je prof. Igor Dekanić. Energetskoj sigurnosti dodatno će doprinijeti izgradnja novog plinskog dobavnog pravca i izgradnja LNG terminala stvoriti liberalizirano tržište koji će jamčiti sigurnost opskrbe, a samo postojanje konkurencije garantirat će i prihvatljive cijene plina.

Na trećem panelu čija je tema bila Energetska sigurnost Hrvatske (plin, nafta, alternativni izvori energije) sudjelovali su Vedran Vlahušić iz INA-e, Robert Bošnjak iz Plinacroa te Marin Bačelić direktor Gradska plinara Zagreb Opskrba i Bruno Lacković, asistent direktora u Gradskoj plinari Zagreb. Bruno Lacković iz Gradske plinare Zagreb, struktura nacionalne potrošnje plina je takva da na kućanstva otpada 22,3 posto, elektrane 22 posto, petrokemiju 20 posto, industriju i transport 15 posto te 21 posto na sve ostalo. Sudionici konferencije razgovarali su i o tome kako potaknuti građane da više koriste plin kao pogonsko gorivo u prometu. Spomenut je i pozitivan primjer Plinare Pula koja je povukla sredstva iz fondova Europske unije i svoj vozni park zamijenila automobilima na CNG, a zanimljiv je i prijedlog prema kojem bi se trajektna flota Jadrolinije zamijenila brodovima na plin.

Najbolje zimsko odredište za obitelji s djecom
Zagrebački advent
Najbolje zimsko odredište za obitelji s djecom