Polugodišnji rezultati poslovanja banaka nisu ništa bolji od kvartalnih: prema nerevidiranim podacima HNB-a, dobit banaka prije oporezivanja iznosi 1,24 milijarde kuna i ponovo ne dostiže ni trećinu rezultata koji su ostvarile u istom razdoblju lani kad su imale 3,55 milijardi kuna dobiti – 64,98 posto više. Rezervacije za kredite koje su odobravale Agrokoru glavni su razlog osipanja profita nakon rekordne lanjske godine u kojoj su prije poreza utržile 6,4 milijarde kuna.
Više od pola banaka poslovalo je s minusom –čak 14 od 26 koliko ih je na tržištu, a najbolji je rezultat ostvario PBZ – 595 milijuna kuna, što je ipak 266 milijuna manje nego u istom razdoblju lani kad su imali operativnu dobit od gotovo 861 milijun kuna. Druga je po rezultatu Erste banka s 412 milijuna kuna u odnosu na 556 milijuna u 2016., a treći RBA s 328 milijuna kuna – 110 manje nego u istom razdoblju lani. Najveća hrvatska banka, Zaba, zbog velike je izloženosti Agrokoru tek na četvrtoj poziciji s 271 milijun kuna, dok je lani u šest mjeseci bila blizu milijarde – imala je bruto dobit 953 milijuna kuna. Najveći minus zabilježila je Splitska banka koja je u procesu pripajanja OTP-u, čak 188 milijuna kuna, a u odnosu na prošlogodišnju dobit u istom razdoblju od 304 milijuna kuna razlika je gotovo pola milijarde kuna. I državni HPB u crvenom je 65 milijuna, dok je lani imao 88 milijuna kuna dobiti, a Sberbank ima minus od 43 milijuna, gotovo identičan lanjskom plusu od 45 milijuna kuna.
Veneto banka koju je preuzela vlasnica PBZ-a, Intesa Sanpaolo, u gubitku je 35 milijuna kuna, a Addiko banka 25 milijuna, dok je lani bilježila pristojnu dobit od 208 milijuna kuna. No, unatoč lošem rezultatu, na razini bankarskog sustava održana je visoka kapitaliziranost koja jamči stabilnost – adekvatnost kapitala iznosi 23,21 posto i čak je povećana na godišnjoj razini: u prvih šest mjeseci 2016. iznosila je 21,72 posto. Za razliku od banaka, stambene štedionice bilježe rast bruto dobiti od 23,5 posto – s lanjskih 30-ak milijuna kuna na gotovo 37.
