– Svaki posao koji ćete započeti bit će težak. Kad sam se kao mladi analitičar zaposlio u New Yorku, dolazio sam na posao u šest ujutro, a odlazio u devet navečer. Očekivalo se da radim i nedjeljom i za neke američke praznike iako je taj dan bio slobodan i tržište nije radilo. Šef bi mi rekao, ali tržište je otvoreno u Kanadi. Trinaestosatni radni dan u svijetu financija uobičajena je pojava, ispričao je nekadašnji student zagrebačkog PMF-a, doktor fizike Marko Kolanović svojim mladim kolegama u punoj dvorani PMF-a.
Najbolji za dionice
Kolanović je danas upravni direktor jednog od odjela u J. P. Morganu, vodećoj investicijskoj banci u svijetu, sa sjedištem u New Yorku. Potkraj prošle godine izabrali su ga za najboljeg analitičara Amerike u kategoriji ekonomske strategije dionica i derivate, a studentska udruga e-student mjesecima je dogovarala njegovo predavanje, zbog kojega je Kolanović svratio na dva dana do Zagreba s jedne od konferencija koje su mu postale svakodnevica.
U SAD je Kolanović otišao potkraj devedesetih na poziv jednog američkog profesora, gdje se upisao na postdiplomski studij iz fizike na sveučilištu New York. No, život ga je ipak odveo u financijske, a ne u znanstvene vode. Na početku 2000. godine internet i globalizacija doveli su do ekonomske ekspanzije, a financijsko je tržište bilo u uzletu pa nije bilo teško laboratorij iz fizike zamijeniti svijetom burzi i dionica. Karijeru je počeo u banci Merrill Lynch, odakle se prebacio u banku Bear Stearns, a od 2008. radi u J. P. Morganu. Studente su jučer najviše zanimale mogućnosti zaposlenja i razvoja karijere.
– Često čitam kako u Hrvatskoj govore da je znanost podcijenjena i da znanstvenici loše žive. Ne treba imati iluzija da je u SAD-u stanje puno bolje. Asistent na fakultetu zarađuje manje nego blagajnica u nekom supermarketu. Tek kad postignu profesorsku poziciju znanstvenici imaju bolja primanja, ali nigdje profesori ne žive u izobilju. To je život odricanja i asketizma – rekao je Kolanović.
Studente je zanimalo koliko bi mogli zaraditi kao mladi znanstvenici novaci i prilično su se iznenadili kad su čuli odgovor da je u SAD-u godišnja asistentska plaća prije odbitka poreza 15 do 20 tisuća dolara. Blagajnica može zaraditi 40 do 50 tisuća dolara, a na tu plaću znanstvenici mogu računati tek nakon što doktoriraju. Kolanović je kazao studentima da im ne može dati jednoznačan savjet o odlasku u inozemstvo, sve je stvar osobnih sklonosti. Karijera u financijskom svijetu pruža velike mogućnosti zarade, ali trebaju odvagnuti je li im važniji novac i moguća karijera ili ugodan život, obiteljske veze, prijateljstva.
Iluzija o plaćama
– Novac nije sve, nije vrlo visoko na listi stvari koje su potrebne – rekao je uspješni bankar. Što se tiče skorog ulaska Hrvatske u Europsku uniju, Kolanović nije previše euforičan.
– Hrvatska možda ekonomski nije dovoljno spremna za Europsku uniju jer je teško imati isti tečaj s Njemačkom, koja je daleko ispred nas što se tiče tehnologije i produktivnosti. Bojim se da je tečajna politika i prilagodba na euro donijela dosta štete. Kod nas ima dosta iluzija da ćemo ulaskom u EU dobiti i njemačke plaće, ali to nije tako jer ni Cipar ni Grčka nemaju njemačke plaće, a u EU su. Za domaće će se proizvođače i proizvodnju pojaviti dodatni rizici i procesi kojima će se morati prilagoditi. Upravo zbog naše nepripremljenosti nisam toliko entuzijastičan glede ulaska u Europsku uniju – kaže Kolanović, koji drži da velike političke, gospodarske i kulturne razlike zemalja EU ne ulijevaju povjerenje da će kriza biti riješena brzo i bez bolnih rezova.
>>Doznajte što milijarder nudi studentima napuste li fakultet!
