Je li 41 milijun kuna poticaja, koliko će država ove godine prvi put dodijeliti drvnoj industriji, a do 2010. još otprilike 160 milijuna kuna, dovoljno da ta tek odnedavno prepoznata strateška industrijska grana krene naprijed? Javni natječaj za subvencije upravo je raspisan. U planu su i povoljni HBOR-ovi krediti, odnosno Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (HAMAG-a) vrijedni 1,78 milijardi kuna.
No s obzirom na to da je samo u posljednjih pola godine cijena sirovine - iverice ili pak trupaca - porasla osam posto, ne računajući ostala poskupljenja - i s 41 dobivenim milijunom kuna finalisti u drvnoj industriji samo će na višim cijenama u 2007. izgubiti najmanje 100 milijuna kuna, tvrde hrvatski proizvođači namještaja. S ukupnim izvozom od 720 milijuna dolara te uvozom od 688 milijuna dolara, drvna industrija lani je bila među rijetkim sektorima hrvatskoga gospodarstva koji su zabilježili suficit u trgovinskoj razmjeni s inozemstvom. No još je mnogo negativnih čimbenika koji koče razvitak, čulo se i na nedavnom Prvom savjetovanju o izvoznoj konkurentnosti drvne industrije, koji su organizirali HGK i APIU.
- Sirovinu i poluproizvode rasprodajemo, a finalne proizvode, osim parketa, prodajemo ispod cijene - kaže Jerko Zovak, predsjednik Udruženja drvnoprerađivačke industrije pri HGK i predsjednik Uprave Slavonije DI.
Tomu je uzrok, smatra, nemarna država, stara tehnologija i prastara filozofija poslovanja, dugogodišnja deindustrijalizacija i nekonzistentna reindustrijalizacija te preskupa kuna. Predstavnici drvne industrije ne očekuju da će država zbog njih mijenjati monetarnu politiku "jer državni proračun ne pune izvoznici nego uvoznici". Međutim, na svakih 10 milijuna eura izvoza država proizvođaču namještaja u startu uzme 20 posto, tvrdi Zovak.
- Prema razini ukupnih prihoda, koji su 2005. godine bili otprilike tri posto BDP-a, udio drvoprerađivačkog sektora u ukupnom izvozu RH mnogo je veći, gotovo 10 posto. No konkurentnost bi bila i veća kad bi država, primjerice, stimulirala stvaranje više dodane vrijednosti, a destimulirala rasprodaju sirovine i poluproizvoda. Ili pak isključivo finalistima omogućavala dugoročno ugovaranje kupnje sirovine i ne poništavala efekt državnih poticaja daljim povećanjima cijena sirovina - uvjeren je Zovak.
Sve probleme i teškoće treba što prije definirati i što prije ih odstraniti, tvrdi Slobodan Mikac, ravnatelj Agencije za promicanje izvoza i ulaganja. Hrvatska drvna industrija ima tradiciju i potencijale za dalji razvitak i zbog toga treba jačati koordinaciju koja je u tom sektoru često nedostajala te osmisliti djelotvorne metode poboljšanja konkurentnosti hrvatske drvne industrije. - Moramo stalno analizirati svjetsko tržište te definirati tržišne niše unutar kojih moramo izboriti što bolji položaj - objašnjava Mikac.
- U tom je pogledu iznimno važan finalni proizvod, koji mora biti što konkurentniji, pri čemu se stalno mijenjaju tržišne pretpostavke konkurentnosti zbog sve jačih globalizacijskih procesa. Tome treba pridodati i naš skori ulazak u EU, koji također uključuje prilagodbu. Izvoz se mora stalno povećavati uz istodobno sve veće investicije te razvitak novih tehnologija - kaže Herman Sušnik, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, i naglašava kako drvna industrija mora težiti poslovnoj izvrsnosti koja uključuje generiranje novog znanja, vrhunske kvalitete i dizajna.
Operativnim programom razvoja industrijske prerade drva do 2010. minimalno 30 posto sadašnje proizvodnje piljene građe trebalo bi se preusmjeriti u domaću proizvodnju namještaja, a zaposlenost u tom sektoru povećala bi se s 11.000 na oko 15.000 radnika. Udio primarnih proizvoda od drva s postojećih 31 posto smanjio bi se pak na 11 posto, a udio proizvodnje namještaja s postojećih 46 povećao na 56 posto, kao u EU. Trenutačni omjer snaga domaćeg i uvoznog namještaja na hrvatskom je tržištu 31 prema 69 posto.
