Biste li, da vam netko ponudi, odbili 1500 kuna za deset prikupljenih potpisa? Ako ne, krajnje je vrijeme da se ubacite među agente nekog od budućih mirovinskih fondova drugog stupa. Za dvadesetak dana, naime, počinje prijavljivanje zaposlenika u odabrani mirovinski fond, u kojem će štedjeti svakog mjeseca novih uloženih pet posto svoje bruto plaće. Kako, da bi opstao, mirovinski fond u konačnici (najkasnije za dvije godine) mora imati najmanje 80.000 članova, nije čudno što borba za svakog budućeg člana postaje sve žešća.
Slučajno smo se nedavno zatekli u poduzeću u kojem se u dvorani za sastanke okupilo pedesetak zaposlenih. Slušali su predavanje dvojice agenata jednoga mirovinskog fonda o mirovinskoj reformi drugog stupa. U pola sata predavanja agenti su, nabrojili smo, učinili nekoliko krupnih pogrešaka: ustvrdili su da će banka koja je osnovala njihov fond biti i njihova banka skrbnik, a da će se ušteđena sredstva moći podići odmah (što je upravo suprotno zakonu), te da se u drugom stupu isplati štedjeti svima, čak i onima blizu 50. godine života (što je, u najblažu ruku, dvojbeno).
Diskretno reklamiranje fonda
Nakon predavanja iz razgovora s agentima (čija su imena poznata redakciji) doznajemo da su zaposleni "preko poznanstva". Bit je njihova posla da uđu u poduzeće te da korektno iznesu osnovne pojmove o mirovinskoj reformi. Predajući o reformi, diskretno će izreklamirati svoj mirovinski fond. Nakon prezentacije zainteresiranima dijele anketne listiće. Ako ih potpišu, time su potpisali želju da se učlane baš u njihov mirovinski fond, ostavljaju svoje osnovne podatke i JMBG. Fond ostaje u kontaktu s tim građanima, zasipa ih i dalje svojim propagandnim materijalom. Kad se konačno prijave u neki fond, ako su se prijavili u njihov, što u fondu doznaju uspoređivanjem podataka s anketnih listića i iz fonda, agent prima proviziju za dobro obavljen posao. Provizija je, rekli su nam, od 70 do 200 kuna po osiguraniku.
- Očekivalo se da će se u vremenu do roka za odabir fonda pojačati marketing tih fondova - rekla nam je pravna savjetnica u Sindikatu energetike, kemije i nemetala Dušanka Marinković Drača. - Smatram kako nisu problematični sami fondovi. Postavlja se pitanje jesu li državne institucije obavile svoj posao glede upoznavanja osiguranika s cjelovitim sadržajem reforme te odrađuje li Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagena) posao kontrole marketinga mirovinskih društava i rada njihovih agenata.
- Prema Zakonu i Pravilniku o marketingu mirovinskih fondova - kaže D. Marinković Drača - mirovinska društva ne smiju iznositi nikakve tvrdnje koje mogu dovesti u zabludu, odnosno prenositi lažne informacije. Jedna od tvrdnji koju sam i sama nedavno čula jest da će onima koji imaju mogućnost birati idu li u drugi stup biti bolje da se učlane, jer će im mirovina svakako biti bolja. Riječ je o znatnom broju radnika, ta tvrdnja nije u svim slučajevima točna, pa je nedopustivo da im se nije omogućio barem okvirni, simulirani izračun mirovine u svim varijantama.
Hod po rubu zakona
Mirovinska društva obvezna su svaki mjesec Hageni dostavljati ažuriran popis agenata s kojima su sklopili ugovor ili ih ovlastili za informativne kontakte s budućim članovima obveznoga fonda.
- Čine li to redovito, ne znamo. Ne znamo ni provjerava li Hagena osobe koje nastupaju u funkciji agenta. Ono što mi je poznato jest da Agencija nije reagirala na neke prijave o povredi marketinškoga nastupa. Osiguravajuće društvo ne smije ponuditi sindikatu bilo kakve dodatne isplate radi poticanja ili nagrađivanja da nagovori svoje članstvo ili da od njih zahtijeva da sklope ugovor o mirovini s tim društvom. Stoga bi trebala i dodatna, pojačana kontrola Agencije onih sindikata koji se pojavljuju kao suosnivači pojedinih osiguravajućih društava - ističe D. Marinković Drača.
Pravili se mi da za to znamo ili ne, mirovinski fondovi mame članove uz pomoć vanjskih suradnika i na gotovo nelegalne načine. To nagovaranje zaista je hod po rubu zakona. U poduzeća se ulazi slučajno ili uz proviziju onome tko organizira ulaz. Pojedini poslodavci, već nam je prijavljeno, naređuju zaposlenicima u koji se fond učlaniti.
- Zasad je teško ponuditi konkretnu ocjenu provedbe početne faze mirovinske reforme jer je riječ o ekonomskom, financijskom i kulturološkom novumu u Hrvatskoj - kaže glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivančević. - Gledajući sve načine na koje neki mirovinski fondovi privlače osiguranike, možemo reći da se uvijek pri provedbi važnih društvenih promjena i projekata, a to je i mirovinska reforma, javljaju zastranjenja, i kad su namjere posve legitimne. HUP sudjeluje u vlasničkoj strukturi Helios mirovinskog fonda, oslanjamo se na ugled dioničara i širenje mreže agenata. Potencijalni osiguranici dat će konačan sud o uspješnosti mirovinskih fondova i načinu njihove promidžbe.
Najvažniji ljudski kontakt
Anketirali smo i sedam mirovinskih fondova koji su već dobili autorizaciju Hagene za rad. Agente nalaze, kažu, na različite načine, najčešće preko preporuke, oglasa, poznatih tvrtki, sindikata, najređe preko Zavoda za zapošljavanje. S njima sklapaju ugovore o radu. Plaćanje nazivaju poslovnom tajnom, ali potvrđuju da se može zaraditi do 200 kuna po osiguraniku. Imaju od 500 do 5000 agenata. Uz sve ostale oblike promidžbe, ljudski je kontakt, ističu, često najvažniji. A Hagena treba pratiti koliko je tko dobar igrač.
Ima li Hagena dovoljno osposobljenih zaposlenika koji će dobro obavljati i posao kontrole agenata, odnosno svega što im uz promidžbu fondova nalažu zakoni i pravilnici, nismo uspjeli doznati "zbog velike prezauzetosti i brojnih sastanaka". Neslužbeno, čuli smo da prijava o nekorektom radu ima, većinom između samih budućih fondova. Jedni tužakaju druge. Ako nam ljudi s terena ne jave nedolično ponašanje, ne stignemo, kažu, biti na svakome mjestu.
Vesna Širanović
