Sudjelovanje države u kreditnom riziku poduzeća radi oživljavanja gospodarstva odrazit će se i na visinu deficita proračuna i ukupnoga javnog duga, piše u analizi RBA “Hrvatska i Europska unija – Korak bliže cilju“. Približavanje ulasku Hrvatske u Europsku uniju i očekivana aplikacija za monetarnu uniju zahtijeva odražavanje fiskalnih agregata unutar Maastrichtskih kriterija u kratkom roku, prije nego što očekivani rast BDP-a u dužem roku omogući opušteniju prilagodbu. Stoga će fiskalna politika morati ubrzano mijenjati strukturu i visinu proračunskih rashoda s jedne te prihoda s druge strane, što donosi i politički nepopularne promjene u strukturi korisnika i obveznika financiranja javnih financija, obrazlažu analitičari Raiffaisen banke. Upravo će brzina i uspješnost strukturnih promjena uz jačanje priljeva inozemnog kapitala odrediti dinamiku gospodarskog rasta u razdoblju priključivanja zajedničkom europskom tržištu.
Nakon pada BDP-a od 5,8 posto u prethodnoj godini negativne tendencije u kretanju potrošnje kućanstava i zaposlenosti nastavljene su u prvom tromjesečju ove godine. Budući da se u uvjetima pada potražnje za robama i uslugama ne očekuje uobičajeni sezonski doprinos investicijskih aktivnosti smanjenju nezaposlenosti, Vlada je odlučila uvesti mjere za oživljavanje gospodarstva. Iz paketa Vladinih mjera provedene su dvije aukcije HBOR-a za kreditiranje obrtnih sredstava poduzeća. Uskoro očekujemo i provođenje mjera za potporu investicijama. Učinak tih mjera i oporavak emitivnih turističkih tržišta te rast prihoda od usluga iz turizma trebao bi u trećem tromjesečju donijeti zaokret te obilježiti početak rasta domaće proizvodnje, navode analitičari.
Na financijskim tržištima prevladava visoka likvidnost. Usporena je kreditna aktivnost banaka zbog smanjene potražnje za kreditima, a povećan je priljev kapitala iz inozemstva, što rezultira izostankom sezonskih deprecijacijskih pritisaka. Istodobno, pad potrošnje kućanstava je, uz prilagodbu državne potrošnje realnom fiskalnom kapacitetu, doveo do izostanka inflatornih pritisaka unatoč visokoj likvidnosti financijskog sustava. U takvim uvjetima olakšano je ostvarivanje ciljeva monetarne politike pa je HNB otpuštanjem dijela bankovnih pričuva omogućio financiranje Vladinih mjera.
\"Brzina i uspješnost strukturnih promjena uz jačanje priljeva inozemnog kapitala odredit će dinamiku gospodarskog rasta pri ulasku u Europsku uniju.\" ...... . Tim prije ćemo postati ROBOVI njihovih banaka ......