Nikolina M., prometna policajka iz Zagreba, samo je jedna od mnogih s beneficiranim radnim stažom koje muči dvojba: "Što će biti s nama kad počne mirovinska reforma?" Naime, do kraja godine, odnosno do početka mirovinske reforme, samo su 33 dana, a brojna pitanja osiguranika još nisu riješena. Među njima je i ono kako će zaposleni s beneficiranim radnim stažom plaćati doprinose po uključenju u drugi mirovinski stup?
Kao što se zna, zaposlenima s beneficiranim radnim stažom za jednu odrađenu godinu, odnosno za 12 mjeseci, priznaje se 14, 15, 16 ili 18 mjeseci, ovisno o radnom mjestu za koje je priznat takav staž. Njihovi su poslodavci za odrađeno uplaćivali 19,5 posto iz bruto plaće za mirovinsko osiguranje. Beneficirani radnici su u mirovinu, zahvaljujući beneficiji, odlazili s manje godina života od ostalih, a mirovina im se izračunavala prema uloženom, a nekima (ovisno jesu li u skupini tzv. povlaštenih) i uz proračunski dodatak na mirovinu.
15 godina manje štednje
Ulaskom u drugi mirovinski stup njihova se situacija bitno mijenja. Ako bi sve ostalo kao i dosad, poslodavac bi slao 14,5 posto u HZMO (odnosno u Državnu riznicu), a pet posto, preko Regosa, u odabrani fond zaposlenog. Kako je riječ o beneficiranim radnim mjestima, takav bi radnik u mirovinu išao pet, deset ili više godina prije negoli ostali umirovljenici, primjerice u 50. godini života. To znači, ako je riječ o muškarcu, da bi imao 15 godina štednje u drugom mirovinskom stupu manje od tzv. običnog radnika. Što, opet, znači toliko manju mirovinu.
Prošlog tjedna, na posljednjem susretu s novinarima, ravnatelj Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagene), dr. Dragan Kovačević, rekao je da će se pitanje beneficiranoga radnog staža, kao i nekih drugih problema, primjerice obiteljske mirovine, riješiti Zakonom o plaćanju doprinosa i dodatnim pravilnicima Hagene. Sve specifičnosti koje se mogu pojaviti, dodao je, riješit će se propisima do kraja godine. Veće izmjene postojećih zakona radit će se iduće godine, a moraju biti gotove do polovice 2002. godine.
Kada se 12 računa kao 15 mjeseci
Nacrt zakona o plaćanju doprinosa objasnili su nam u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Kažu da je zamisao izmjena da se za svaki dodatni priznati beneficirani mjesec i razmjerno dodatno uplaćuje u oba stupa. Kada se 12 mjeseci efektivnog rada računa kao 14 mjeseci staža, dodatna uplata za mirovinsko osiguranje bila bi 4,86 posto. Tih 4,86 posto dijelilo bi se na prvi i drugi stup: u prvi bi se uplaćivalo 3,61 posto, a u drugi 1,25 posto.
Kada se 12 mjeseci rada računa kao 15 mjeseci, dodatna uplata bila bi 7,84 posto - 5,83 posto išlo bi u dosadašnje osiguranje, a 2,01 posto u novi, obvezni mirovinski fond. Kada se 12 mjeseci rada računa kao 16 mjeseci staža, dodatni doprinos bio bi 11,28 posto. U Državnu riznicu od toga bi išlo 8,39, a u obvezni mirovinski fond 2,89 posto. Kada se 12 mjeseci rada računa kao 18 mjeseci staža, dodatno izdvajanje za mirovinsko osiguranje bilo bi 17,58 posto. Dio od 13,07 posto ostajao bi u prvom, a dio od 4,51 posto odlazio bi u drugi mirovinski stup.
Ova zamisao donosi nova pitanja i probleme na koja zasad nitko ne odgovara. Hoće li biti baš tako, kako će reagirati svi u lancu, koliko će takvo dodatno izdvajanje iz bruto plaće značiti nov trošak poslodavcu, odnosno znači li to da će im smanjivati plaće, znat će se nakon prvih rasprava o nacrtu zakona.
Vesna Širanović
