Konačni podaci DZS-a potvrdili su realan pad bruto domećeg proizvoda u drugom tromjesečju od 2,5% u odnosu na isto tromjesečje prošle godine. Promatrajući sastavnice BDP-a, nije bilo većih iznenađenja pa je padu BDP-a najviše pridonio pad osobne potrošnje (kao najveće komponente) i investicija.
Najveći pad zabilježen je u investicijama u fiksni kapital koje su pale 13,4%, a još više zabrinjava intenzitet pada te činjenica da je u baznom razdoblju ostvaren visok pad od 12,7% - komentiraju u Raiffeisen Consultingu i dodaju da su takva kretanja posljedica smanjenja investicijske aktivnosti države pod pritiskom smanjenja potrošnje, dok istodobno naznaka o početku investicijskog ciklusa u privatnom sektoru još uvijek nema. Štoviše, podaci u građevinarstvu za drugo tromjesečje pokazuju nastavak dvoznamenkastih stopa pada, potrošnja kućanstava nastavila je padati, ali sporijom dinamikom nego prethodnih mjeseci, čemu je zasigurno pridonijela i visoka prošlogodišnja baza (s obzirom na to da je u drugom tromjesečju 2009. godine potrošnja kućanstava pala 9,4%). Osobna potrošnja u drugom je tromjesečju ove godine bila niža za 2,5% u odnosu na isto tromjesečje lani. Potrošnja države četvrto je uzastopno tromjesečje zabilježila godišnji pad, i to 1,8%. Jedina sastavnica BDP-a koja je zabilježila rast u drugom tromjesečju bio je izvoz roba i usluga, koji je nakon prvog tromjesečja i u drugom zabilježio godišnji rast, i to od 7 posto. Uz nastavak pada uvoza (-4,2%), to svakako ima pozitivan utjecaj na neto izvoz.
Treće tromjesečje konačno bi moglo donijeti pozitivnu, ali blagu godišnju stopu rasta - komentiraju u Raiffeisen Consultingu. Pozitivan utjecaj na osobnu potrošnju imat će glavna turistička sezona koja obično pridonese rastu trgovine na malo. Iako će se vjerojatno robni uvoz približiti razinama iz trećeg tromjesečja prošle godine, rast izvoza bi još uvijek trebao biti znatno snažniji, što će i dalje pozitivno djelovati na BDP. S druge strane, rast će ograničavati slaba investicijska aktivnost te nastavak pada potrošnje države. U trećem tromjesečju stopa rasta BDP-a mogla bi iznositi oko 0,5%.
U zadnjem tromjesečju, kažu, ne vidimo osnovu za značajniji oporavak gospodarstva s obzirom na ponovno intenziviranje negativnih trendova na tržištu rada, slabu kreditnu aktivnost banaka, niske investicije te očekivano usporavanje rasta eurozone. Stoga za cijelu godinu očekujemo pad od 1,5%.
Sljedeća godina trebala bi biti godina službenog izlaska hrvatskoga gospodarstva iz recesije uz blagu stopu rasta (oko 1,5%), pri čemu bi povoljna kretanja trebala biti izraženija u drugoj polovici godine. U srednjoročnom razdoblju održiv gospodarski razvoj i dostizanje predkriznih stopa rasta podrazumijevat će konačno provođenje strukturnih reformi.
da barem oce pasti jos 10% heheheheehehehe, crveni kmerovi bi onda krepavali a oni z varsavske bi ih zakopavali hehehehehehehe