Za razliku od ISPA pretpristupnog fonda, kojemu nedostaje još samo jedan projekt da bi potpuno bio iskorišten (svih 50 milijuna bespovratnih euro novčanica), SAPARD namijenjen poljoprivredi neće, već je sad sigurno, imati ni približan uspjeh.
Još bez akreditacije
Proces pripreme korištenja SAPARD-a tek se privodi kraju. Nakon nacionalne, čeka se još akreditacija Europske komisije, planirana ovih dana, a tek se onda mogu raspisati natječaji za korištenje ugovorenih 34 milijuna eura, kojima rok istječe potkraj 2006. druge su zemlje korisnice na raspolaganju imale i nekoliko godina.
Upućeni tvrde kako projekte ipak treba prijavljivati jer Hrvatska nakon SAPARD-a, 2007., nasljeđuje IPA fond, u koji će biti uključen i SAPARD. Dio namijenjen poljoprivrednicima i prerađivačima hrane zvat će se IPARD. No, manji seljaci, sigurni su, od SAPARD-a ionako neće puno "omirisati". SAPARD, naime, najveće mogućnosti pruža poljoprivrednim i prehrambenim tvrtkama uza sve stroža i zahtjevnija pravila i papirologiju EU.
Mali igrači, koji nisu isključivo u privatnom vlasništvu, nisu u sustavu PDV-a i poticaja... od SAPARD-a nemaju što tražiti. Stoga je ovih dana sve više prozivki seljačkih udruga, koje se osjećaju izigranima programima Ministarstva.
"Šuplja priča"
SAPARD je šuplja priča, od početka pogrešno postavljena. Današnji projekti protežiraju strogo ciljane ljude od Ministarstva poljoprivrede kaže Darko Grivičić, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza. Da se seljacima putem SAPARD-a dopustila mehanizacija, fond bi bio iskorišten više od 60 posto, tvrdi, uvjeren kako se sadašnjim programima, namijenjenim samo velikim ribama, neće realizirati ni trećina novca.
No, u ministarstvu ističu kako SAPARD nije zamišljen kao socijalni, nego kao razvojni program, koji bi olakšao realizaciju planova onima koji već raspolažu sredstvima, a žele se prilagoditi standardima i tržištu EU.
SAPARD ne donosi revoluciju u poljoprivredi
SAPARD ne donosi nikakvu revoluciju u poljoprivredi. To su samo 34 mil. eura dok naši poticaji u poljoprivredi iznose čak 2,3 milijarde kuna na godinu kazao je Mladen Pavić, glasnogovornik ministarstva. Pavić ističe da se više očekuje od IPARD-a, za koji se već pripremaju. Zamjerke kako pripreme kasne Pavić kaže kako je Hrvatskoj za to trebalo 15 mjeseci, što je kraće nego u ijednoj zemlji.
