Ekonomisti i pojedini političari sve češće govore o potrebi usmjeravanja hrvatskoga gospodarstva prema novoj ekonomiji, poslovanju koje počiva na informacijskim i telekomunikacijskim tehonologijama. Mimo reflektora usmjerenih na divove tzv. stare ekonomije, razvijaju se tvrtke poput Iskona, Globalneta, Spana, Perpetuum Mobila... Njih su osnovali naši ljudi prateći svjetske trendove. Iskon i Globalnet poduzeća su koja pružaju usluge pristupa Internetu (ISP), ali sve više razvijaju dodatne usluge preko Interneta. Span i Perpetuum su, pak, tvrtke koje svojim klijentima osiguravaju informatičku podršku kako bi što bolje i jeftinije poslovali iskorištavajući prednosti novih tehnologija.
Iskon je strani kapital dobio nekoliko puta, a upravo očekuje dodatnih pet milijuna dolara u proširenje poslovanja na - izdavaštvo!
Dionice Iskona uskoro na burzi
- Krećemo u potpuno novi projekt, napravili smo joint venture s jednom od najjačih europskih izdavačkih kuća za različite magazine i u proljeće krećemo s izdavanjem serije magazina kojih još nema na našem tržištu - najavljuje Ivana Šoljan, članica Uprave Iskon Interneta. Magazin Klik pokrenut je, objašnjava, kako bi iskonovci pokazali da imaju zanimanja i na tržištu medija. Klik je dio Iskona, a spoj tih dviju tvrtki nastao je upravo prijedlogom stranih investitora.
Damir Sabol i Ivana Šoljan vodili su dvije potpuno nezavisne tvrtke. Sabol je osnovao Iskon, kao prvi nezavisni ISP, a I. Šoljan Klik multimediju, on-line magazin. Paralelno su razgovarali s dvama različitim američkim investitorima.
- Nismo imali pojma o investicijama i fondovima, ali smo prema savjetu kolege napravili mali business plan i dobila od SEAF Croatia (Small Enterprise Assistance Fund) 100.000 američkih dolara inicijalnoga kapitala, i time smo počeli - prisjeća se I. Šoljan. Iskon je u međuvremenu dobio inicijalni kapital od Adriatic Net Investors fonda. No, iskusni poduzetnik i suvlasnik ANI-ja Gavin Susman predložio je dvjema tvrtkama spajanje jer je Iskon imao svu tehnologiju i znanje u tehničkom području, ali nije imao komercijalni pristup kakav mu je mogao ponuditi Klik.
- Mnogi su nas i plašili govoreći da smo prodali dušu vragu. Moram priznati da smo stoga sa strahom ulazili u taj posao. No, danas bih svima poželjela takvu suradnju. Nama u Hrvatskoj bilo je potpuno neobično da iza sebe imamo vlasnike koji se uopće ne žele petljati u naš posao! Cijela Uprava i tim ljudi hrvatski su, a Sveto je pismo - business plan! Ako se držite plana, tvrtki nema kraja - objašnjava I. Šoljan.
Prepoznali su to i strani ulagači. Tvrtka je početkom 2000. godine od nekoliko financijski udruženih partnera dobila pet milijuna dolara, a tada je Iskon imao četiri zaposlena i 1000 korisnika. Već potkraj iste godine Iskon broji 30.000 korisnika Internet usluga i 10 milijuna posjeta svojih stranica na mjesec, a spajanjem s Klikom postaje vodeća on-line medijska kompanija u zemlji.
Tračevi o propasti
Nije trebalo dugo čekati da se i Dresdner Kleinwort Benson odluči dokapitalizirati tvrtku s novih šest milijuna dolara. Danas Iskon ima 40 posto poslovnoga tržišta u Internetu, kojemu i teži, čime je osvojio tržišni udjel možda veći čak i od Hrvatskoga telekoma, tvrdi I. Šoljan.
- Idemo na to da će se poslovni ljudi sve više koristiti Internetom i specijaliziramo se za poslovne korisnike i usluge - objašnjava I. Šoljan i dodaje kako Iskon trenutačno ima oko 55.000 malih korisnika, više od 300 velikih i oko 3000 korisnika malih i srednjih poduzeća.
I. Šoljan kaže kako je zabavljaju kuloarske priče da je Iskon pred propašću i da su dokapitalizacije bile umjetan način spašavanja tvrtke koja se samo želi prodati.
- Ponekad se začudim koliko daleko mogu ići takvi tračevi. Zar bi investicijski fond DKB uložio šest milijuna dolara samo da bi zaštitili nečiji tuđi početni kapital? Pa ne ide to baš tako - kaže Šoljan, opovrgavajući glasine da se Iskon želi prodati HT-u ili VIPnetu, ali je veseli da je Iskon tema. Bolje da se o nama priča, nego da nitko za nas ne zna, smatra Šoljan. Iskonu se zamjeralo da ima previše radnika.
- Rasli smo i razvijali poslovanje, pa nismo uvijek imali vremena za konsolidaciju. U jednom trenutku bilo nas je čak 190 u tvrtki. No, potom smo konsolidirali poslovanje i sada nas je 152. Morali smo dosegnuti određenu tržišnu masu da prestanemo osjećati opasnost na hrvatskom tržištu koje je jako neugodno. Imali smo oštru borbu s konkurencijom koja nema iste uvjete kao i mi, ni u čemu nismo ravnopravni s HT-om. Nemamo ni političku podršku, nismo bili dio privatizacije, nismo strateški interes ni vlasništvo države da bi nas itko zaštitio. No, sada smo dovoljno jaka tvrtka s investitorima koji vjeruju u nas i poslujemo bez straha za budućnost - zaključuje Šoljan, koja vjeruje kako bi se Iskonove dionice za godinu dana mogle naći na burzi.
Savjetnik Copernicus doveo ulagača
Slična je priča o Globalnetu, prvom nezavisnom Internet provideru u Hrvatskoj. Osnovali su ga Ivan Matić, Tomislav Brozić i Stipe Matić iz M Sana. U prosincu 1999. godine The Croatia Capital Partnership L. P., međunarodni venture capital fond za izravna ulaganja u perspektivna hrvatska poduzeća, putem savjetničkoga poduzeća Copernicus Adriatic kontaktirao je Globalnet. U proljeće 2000. godine, nakon pregovora, zaključena je transakcija i otad se taj ISP financira od domaćih i stranih ulagača.
- U ljeto ove godine dogovorena je i transakcija s EBRD-om i Globalnet je ponovno dokapitaliziran sa 3,5 milijuna dolara. Time je udvostručen temeljni kapital grupe, a CCP postaje većinski vlasnik s udjelom 60 posto. Novac je namijenjen širenju i razvoju novih proizvoda i usluga - kaže Rašeljka Maras, glasnogovornica Globalneta, uz objašnjenje da je tvrtka sada okrenuta poslovnim korisnicima, a uveli su i posebne usluge za individualne korisnike.
Informacijska se tehnologija u Hrvatskoj, unatoč lošem trendu u svijetu, dobro razvija. Poduzeće Perpetuum Mobile nastalo je 1989. godine i specijaliziralo se za elektroničko poslovanje i mrežna rješenja. Tvrtkama nude usluge mrežnih tehnologija, uspostavljanje dućana na webu, sigurnost, ujedinjavanje baza podataka...
- Kada se 1997. godine otvorio Copernicus fond, obratili smo im se za suradnju, no ustanovili smo da se ne bavimo istim stvarima, pa su nas preporučili fondu SEAF Croatia. Nakon pregovora, utvrdili su da odgovaramo njihovim ekonomskim parametrima i potkraj 1999. godine potpisali smo ugovor i dokapitalizirali su nas. Mi smo im bili i prva tehnološka investicija u Hrvatskoj. Njihov je udjel u tvrtki manjinski, a nas smo trojica većinski vlasnici - objašnjava direktor Perpetuuma Ivo Špigel.
- Poslujemo profitabilno, rastemo i razvijamo se. Broj je zaposlenih sa 12 povećan na sadašnjih 18. Moguć je i novi investicijski ciklus, ali još nismo potrošili ni ovaj kapital - kaže Špigel.
Zbog Mađara bolji kreditni rejting
Konkurentska tvrtka Span, na čelu s direktorom Nikolom Dujmovićem, odlučila se za drukčiji strateški potez. Span se bavi projektiranjem i izgradnjom informacijskih sustava na Microsoftovim serverima i Ciscovoj mrežnoj tehnologiji. Opslužuju velike hrvatske tvrtke, a pronašli su i strateškog partnera.
- Spojili smo se s najvećom regionalnom IT kompanijom Synergon u Mađarskoj, čiji su vlasnici Amerikanci i u kojoj su udružene tri manje mađarske tvrtke. Dobili smo šest ponuda, a i Mađari su nas tražili. Ne nedostaje nam novca, htjeli smo dugoročnu suradnju - objašnjava svoj potez N. Dujmović, ističući da će dokapitalizacija ići u tri godine, ovisno o poslovanju. Vlasništvo u tvrtki odnedavno je 50 posto domaće, a 50 posto mađarsko. Span poslovanje želi proširiti izvan Hrvatske, akvizicijom tvrtki u susjednim zemljama. Rastom poslovanja tvrtka zapošljava sve više ljudi. Bilo ih je 16, sada ih ima 35, a do kraja godine očekuju da će imati 60 zaposlenih. Spajanjem s Mađarima postali su prva istočna multinational grupa, pa dobivaju i bolje cijene i kreditni rejting kod dobavljača.
Sudeći prema navedenim primjerima, nova ekonomija čvrsto je zakoračila u Hrvatsku. Strani kapital prepoznaje šansu i na malom tržištu poput našega. Slijedi najvjerojatnije oštra borba za klijente, pri čemu će neke kompanije propasti, a druge postati veliki igrači.
Dražena Lejo
Otvori KEKS Pay
