Zbog nedostatka novca za zdravstveno osiguranje i isplate postojećih mirovina Ministarstvo rada i socijalne skrbi predlaže uvođenje dodatnoga fiskalnog opterećenja na isplate svih vrsta honorara, autorskih i ostalih po ugovorima o djelu. Prema tom prijedlogu, uz obvezne poreze i prireze na dohodak svi bi se honorari dodatno oporezivali i doprinosima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Prijedlog o uvođenju dodatnih fiskalnih nameta na sve vrste (honorarnih) zarada formuliran je teško razumljivim birokratskim govorom kao "prijedlog o proširenju osnovice za naplatu doprinosa na sve vrste zarada".
Premda je svim nezaposlenim honorarcima u sklopu postojećega sustava trostupanjskoga mirovinskog osiguranja nemoguće dati prava razmjerna doprinosu koji bi se ubirao iz njihovih honorarnih zarada, predlagatelji tvrde da bi to "proširenje osnovice za naplatu doprinosa" omogućilo jednaku socijalnu sigurnost za sve oblike rada i zarada jer "svi koji rade po bilo kojoj osnovi imali bi pravo na mirovinsko osiguranje".
Olako obećana mirovinska prava
Obvezna naplata doprinosa na isplate svih vrsta honorara, međutim, s trećim stupom mirovinskog osiguranja zakonski ne može imati nikakve veze zato što je to osiguranje dobrovoljno. Prava iz drugoga stupa mirovinskog osiguranja, nadalje, ne može stjecati nitko tko nije prethodno osiguran u prvome stupu. A u prvome stupu mirovinska se prava stječu vremenskim trajanjem staža i godina života, a ne visinom uplaćenih doprinosa.
Pitali smo stoga odgovorne u Ministarstvu rada i socijalne skrbi kako će nezaposleni autori stjecati mirovinska prava po osnovi naplaćenih doprinosa na njihove autorske honorare. Zanimalo nas je i kako se zamišlja od ubranog doprinosa na autorske naknade dati mirovinska prava nezaposlenim honorarcima-autorima, s obzirom na to da se prava u postojećeme mirovinskom osiguranju stječu vremenskim trajanjem staža i godinama života, a ne visinom uplaćenih doprinosa.
Pojednostavljeno, pitali smo kako će se, primjerice, 5000 kuna ubranog doprinosa iz autorskih honorara izraziti vremenski, tj. koliko će se staža priznati zauzvrat za tako ubran doprinos od honorara nezaposlenih honoraraca u hipotetskom iznosu 5000 kuna?
Zamolili smo, nadalje, da nam predlagatelji precizno navedu komu će se, koliko i kojih mirovinskih i ostalih prava dati prihvati li se prijedlog o uvođenju doprinosa i na sve isplate autorskih naknada? Zamolili smo i izračun s koliko će fiskalnih nameta biti opterećeni autorski honorari ako se realizira prijedlog o uvođenju naplate doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje na sve vrste honorara.
Obmanjivanje poreznih obveznika
Sva smo ta pitanja postavili jer nam se čini neopravdanim i besmislenim dodatno fiskalno opterećivati zarade osoba koje žive od intelektualnog rada i kreativnih vještina. To više što bi se dodatnim oporezivanjem zarada autora prikupio prihod zanemariv u odnosu na stvarno potreban novac.
Pitanja smo 9. studenoga postavili Darku Staziću, glasnogovorniku Ministarstva rada i socijalne skrbi. No, umjesto odgovora 12. studenoga u telefonskom razgovoru nam je kolega Stazić prepričao kako je Ružica Terzić, pomoćnica ministra rada i socijalne skrbi, rekla da nam na postavljena pitanja ne može odgovoriti jer zakonski prijedlog o uvođenju doprinosa i na honorare još nije tako detaljno napisan. Rečano nam je kako su postavljena pitanja tako dobra da će se iskoristiti pri pisanju zakonskog teksta o uvođenju dodatnih fiskalnih nameta na autorske i ostale honorare.
A to znači da u Ministarstvu rada i socijalne skrbi znaju da im treba novac od doprinosa koji bi se naplaćivali na honorare, ali ne znaju koliko i kojih prava treba dati onima od kojih bi se ti doprinosi trebali ubirati. Pritom ne treba nasjesti na priče o tomu kako u Ministarstvu rada i socijalne skrbi nisu znali da u sklopu postojećega sustava mirovinskog osiguranja nije moguće dati prava razmjerna doprinosima koji bi se ubirali iz honorara nezaposlenih autora i svih ostalih honoraraca.
Naprotiv, u Ministarstvu rada su objavili da će "proširenje osnovice za naplatu doprinosa omogućiti da svi koji rade po bilo kojoj osnovi steknu pravo na mirovinsko osiguranje", unatoč tomu što su kao i mi dobro znali da u sklopu propisanoga trostupanjskoga mirovinskog osiguranja to jednostavno nije moguće. Neosnovanim obećanjem o mirovinskim pravima nezaposlenih honoraraca svjesno se željelo obmanuti javnost (porezne obveznike) samo da se prihvati prijedlog o uvođenju dodatnih fiskalnih nameta i na autorske, kao i na sve ostale honorare.
Vrlo dobro odgovorni u Ministarstvu rada i socijalne skrbi znaju da prethodno treba mijenjati propisa, Zakon o radu, propise o porezu na dohodak, kao i cjelokupni sustav upravo prihvaćena trostupanjskoga mirovinskog osiguranja želi li se stvoriti zakonske uvjete da se nezaposlenim honorarcima daju prava razmjerna doprinosu koji bi se ubirao iz njihovih honorara.
Kako to nije realno, ispada da Ministarstvo rada i socijalne skrbi predlaže da nezaposleni honorarci plaćaju doprinose za mirovinska prava koja neće dobiti.
Ivica Grčar
