Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Nema straha od recesije, ali nema ni rasta bez ljudi i novih tehnologija

Nova fiskalna godina nije ni počela, a Vlada se već suočila s prijetnjom probijanja proračuna. U njemu nema korekcija koeficijenata za koje su se izborili školski sindikati ni svih obveza za plaće u zdravstvu
01. siječnja 2020. u 13:07 14 komentara 5217 prikaza
Ilustracija
Foto: Sanjin Strukic/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/5

Tek što se slegnu emocije iz kampanje za predsjedničke, politika će se usmjeriti na još važnije parlamentarne izbore, koji će biti pred kraj 2020. godine. Sve je dobro dok se političari i stranke bave sobom, no izborne su godine nezgodne jer su nabijene populizmom i neracionalnom potrošnjom koja služi za kupovanje glasova, a to je već kronični problem zemlje.

Završni radovi na Remetinečkom rotoru AMBICIOZNI PLANOVI 'Gospodarska' ministarstva u 2020. predviđaju gradnju i obnovu cesta, pruga i luka...

Hrvatska u osnovi ne bi trebala strahovati od 2020. godine, za koju se vjeruje da će biti kopija godine iza nas te donijeti oko tri posto gospodarskog rasta. Takav rast jamči 20-ak tisuća novih radnih mjesta, no ne i bitno povećanje standarda, dohotka i investicija koji bi nas otrgnuli od pozicije srednje razvijene zemlje. Ekonomski procesi trebali bi se odvijati prema prokušanom receptu, s osobnom potrošnjom i turizmom kao temeljem rasta, te nešto jačim investicijama financiranim iz europskih fondova koje će povući građevinski sektor.

Do sredine godine očekuje se i odgovor na hrvatski zahtjev da zemlja uđe u zajednički euro tečajni mehanizam, a premijer i njegov ministar financija Zdravko Marić morat će češće govoriti “ne” ako ne žele riskirati odbijenicu iz Frankfurta. Jedan dio domaće javnosti zbog takve odbijenice sigurno ne bi bio nezadovoljan. Ulazak u Schengen i preuzimanje eura posljednja su dva strateška cilja hrvatske Vlade kojima bi se zaokružio proces integracije Hrvatske u EU i oba bi se trebala dogoditi u mandatu iduće Vlade.

Za prvih sedam godina članstva Hrvatska se, na žalost, nije pomaknula s razine dohotka od oko 60 posto prosjeka EU, što je nezabilježeno u prethodnim ciklusima proširenja EU. S takvom stagnacijom, od druge najrazvijenije tranzicijske zemlje Hrvatska je u četvrt stoljeća postala druga najlošija članica EU. Ako od EU nisu profitirali oni koji u zemlji žive, profitiralo je, međutim, više od tristo tisuća hrvatskih građana koji su posao i egzistenciju pronašli unutar Europske unije.

Kancelarka Angela Merkel sa svojim ministrima već dulje osmišlja modele kako zaštititi načetu automobilsku industriju, koja je glavni pokretač najvećeg europskog gospodarstva institut Ifo Oporavak poslovne klime u Njemačkoj, no industrija i dalje u recesiji

Kako godinu pred nama vide stručnjaci i istaknute javne osobe, upitali smo Vedrana Šošića, glavnog ekonomista Hrvatske narodne banke, Vilima Ribića, sindikalnog čelnika, Ivu Tomić, stručnjakinju za tržište rada Ekonomskog instituta Zagreb, te Zdeslava Šantića ekonomskog analitičara.

Pripreme za eurozonu

Vedran Šošić kaže da je iz globalne perspektive godina iza nas „bila lošija nego što smo se na njezinu početku nadali, no bila je i bolja nego što smo na momente strahovali”.

– Svijet je još uvijek daleko od recesije, uz tek rijetke iznimke, a prognozeri uglavnom najavljuju stabilizaciju ili čak jačanje globalnog rasta u 2020. Hrvatsko je gospodarstvo u ovoj godini poraslo za oko 3 posto, što je iznad očekivanja s početka godine, a rast se ni u idućoj godini ne bi trebao bitno usporiti. Neizvjesnosti je, međutim, mnogo. Novotvorenicama koje su nas plašile u ovoj godini – deglobalizacija, japanifikacija, overbanking – u idućoj će se vjerojatno pridružiti i neke nove – kaže Vedran Šošić.

Sindikalist Vilim Ribić ne spominje plaće već iseljavanje kao „najteži hrvatski problem“ koji će nas mučiti i iduće godine manje-više istim intenzitetom.

– Tko misli da je najteži hrvatski problem vezan za ulazak u eurozonu, i s tim povezana financijska konsolidacija, u velikoj je zabludi, onolikoj koliko je Vlada promašila nacionalne ciljeve. Najteži hrvatski problem jest iseljavanje stanovništva u zemlji negativnog prirodnog prirasta – kategoričan je Vilim Ribić, koji nema previše razumijevanja za nastojanja guvernera Borisa Vujčića i premijera Plenkovića da zemlju uvedu u eurozonu.

Duško Marković Duško Marković Crnogorski premijer čestitao Hrvatskoj na preuzimanju predsjedanja Vijećem EU

U središnjoj banci podsjećaju da je zajedno sa zahtjevom za ulazak u ERM tečajni mehanizam Hrvatska obećala određene reforme.

– Ključne aktivnosti oko uvođenja eura koje će se provoditi početkom iduće godine podrazumijevaju reforme u važnim područjima za jačanje potencijalnog rasta – bolje upravljanje u javnom sektoru, stvaranje povoljnije poslovne klime, jačanje službene statistike – navodi Šošić.

Osnažit će se i ovlasti središnje banke za vođenje makroprudencijalne politike, što će omogućiti bolje upravljanje rizicima za financijsku stabilnost, recimo u slučaju prekomjernog rasta kredita.

– Ako se ispune obveze preuzete pismom namjere iz srpnja ove godine, Hrvatska bi sredinom 2020. trebala postati članica tečajnog mehanizma ERM II, moguće i prva nakon Slovačke, koja mu se priključila prije desetljeća i pol. To u okolnostima razvijenije institucionalne strukture europodručja podrazumijeva i uspostavljanje bliske suradnje s Jedinstvenim nadzornim mehanizmom Europske središnje banke i ulazak u Jedinstveni sanacijski mehanizam – kaže Šošić.

Guverner Vujčić smatra da je u najboljem scenariju euro moguć 2023.

– Zaprepašten sam što zaustavljanje iseljavanja nije prioritet Vladine politike, nego ulazak u eurozonu! – ističe Ribić.

Sastanak Andreja Plenkovića s Ivanom Penavom INTERVJU ZA FINANCIAL TIMES Plenković Europskoj uniji: Gubitak stanovništva je egzistencijalan problem

– Europski semestar nam je odsjekao ruku fiskalnih alata, a ulazak u eurozonu drugu ruku tečajnih mjera i kamatne politike. Mogu se ufati, kao svjedok rasprava u EU, samo u promjene tamošnjih stajališta koje se polako naziru jer se velik dio zemalja s izrazito visokim stopama iseljenog stanovništva sve češće javlja prosvjedno. Sve je manje onih koji misle da je normalno da mi ovdje obrazujemo medicinske sestre, a one liječe građane Njemačke. Sve je više onih koji govore, primjerice, da ako obrazujemo ljude za cijelu Europu, onda s i obrazovne sisteme mora financirati cijela Europa. O tome nismo ništa čuli od predstavnika hrvatske države – kaže Ribić.

Globalno će gospodarstvo, opisuje Zdeslav Šantić, dodatno oslabjeti primarno kao posljedica trenutačno naglašenih protekcionističkih i populističkih mjera koje će dodatno usporiti svjetsku trgovinu.

Geopolitički rizici iznimno su naglašeni, na primjer sukob SAD-a s Iranom. Ipak, najveći uteg globalnom rastu predstavljat će trgovinski rat između SAD-a i Kine, ali i mogućnost daljnjeg jačanja barijera slobodnoj trgovini, npr. između SAD-a i Europe. Iako je u povijesno najdužem pozitivnom ciklusu, gospodarstvo SAD-a pokazuje znakove usporavanja, najviše u prerađivačkom sektoru te posljedično osobnoj potrošnji. Nakon skromnog rasta u ovoj godini, gospodarstvo eurozone također bi trebalo rasti po niskoj stopi od tek iznad 1% – ističe Šantić i objašnjava da se usporavanje njemačkog gospodarstva (uzimajući u obzir visoku izvoznu orijentiranost) u ovoj godini već odrazilo i na zemlje srednje Europe. Istovremeno, puno manja izvozna orijentiranost i integriranost gospodarstava jugoistočne Europe znači da će se negativni globalni utjecaji odraziti na domaće gospodarske trendove tijekom iduće godine.

5G Nove mogućnosti Hrvatska sela i otoci konačno će uz 5G mrežu imati superbrzi internet

Država gubi spor

Što će se događati na hrvatskom tržištu rada?

– Kao što smo svjedočili tijekom proteklih godina, gospodarstvo može ostvariti određeni rast bez značajnog rasta zaposlenosti. Međutim, pitanje je u kojem će trenutku radna snaga, ili njezin nedostatak, postati glavna prepreka rastu – pita se Iva Tomić s Ekonomskog instituta Zagreb te konstatira da se radnoaktivno stanovništvo polagano smanjuje, dobrim dijelom zbog iseljavanja, što bi u 2020. moglo biti dodatno izraženo s obzirom na to da će od srpnja biti potpuno otvoreno austrijsko tržište.

– To se donekle pokušava nadomjestiti omogućavanjem rada umirovljenicima, različitim aktivnim mjerama tržišta rada, ali i zapošljavanjem stranaca. Vlada je za 2020. odobrila u ukupnom zbroju više od 100 tisuća kvota za zapošljavanje stranaca, u najavi je i novi Zakon o strancima koji bi trebao zamijeniti sustav kvota i olakšati zapošljavanje stranih radnika – ističe Iva Tomić. Država ni ove godine nije iskoristila sve odobrene kvote što sugerira i na nedostatak ponude stranih radnika spremih za rad na domaćem tržištu.

– S druge strane, potražnja za radom znatno usporava, što upućuje na dvije stvari: ili smo dosegnuli određeni limit u otvaranju novih radnih mjesta ili konvencionalni načini oglašavanja nisu više dovoljni za pronalazak radne snage. U svakom slučaju, i u 2020. možemo očekivati ograničeni rast (novog) zapošljavanja. Pitanje je samo koliko je u takvoj situaciji realno očekivati znatniji rast gospodarstva – veli Tomić.

NOVI SVIJET Ovo je 5 industrija koje će imati najviše koristi od 5G tehnologije

Vilim Ribić poziva državu da počne trošiti više, no ovoga puta sindikalac je dobio snažnog saveznika u MMF-u. Šef ureda za Hrvatsku Srikant Seshadri također savjetuje našim vlastima da podignu javne investicije, posebno u nove tehnologije, kako bi smanjili zaostajanje za ostalim zemljama. No, za razliku od sindikata koji pritišću na rast plaća, Seshadri predlaže da se novac za pametne investicije u protuvrijednosti do 4 posto proračunskih rashoda, odnosno 6 milijardi kuna, preusmjeri iz postojeće neproduktivne potrošnje, pa i izdataka za plaće u javnom sektoru, koji će iduće godine dodatno porasti nakon nedavnog uspješnog štrajka.

Prije nego što je i počela nova kalendarska i fiskalna godina, Vlada se suočila s mogućnošću probijanja netom donesenog proračuna. U njemu nema korekcija koeficijenata za koje su se izborili školski sindikati, ali ni svih obaveza za plaće zaposlenih u zdravstvu. Država gubi spor vezan uz plaćanje prekovremenih sati u zdravstvu, te će je taj “nesporazum”, koji vuče korijene još od Milanovićeve Vlade, stajati više od milijardu kuna! Mimo novog modela plaćanja prekovremenih sati, zaposleni u zdravstvenom sustavu mogu računati da će im za godinu dana osnovne plaće biti približno 13 posto veće nego što su bile u rujnu 2019. godine! Slično će proći i zaposleni u prosvjeti čija će se primanja podebljati za nešto više od 12 posto.

Ta su dva javna sustava odlično iskoristila kampanju za predsjedničke izbore, slabe točke vladajuće garniture i otvorenu pomoć resornih ministara! Od siječnja 2022. postupnim dizanjem osnovice i koeficijenata prosječna nastavnička plaća bit će oko tisuću kuna veća nego što je bila u rujnu ove godine! Liječnici, pak, bez ikakvih dežurstava, mogu računati na minimalno 1300 kuna više, dok prosječno plaćeni radnici u industriji mogu računati na povećanje od svega oko 150 kuna.

RaiffeisenFutureBoost #RaiffeisenFutureBoost Kotiga, Šarić i Kardum još jednom pokazali da financije ne moraju biti bauk

Proračun bi, navodi Zdeslav Šantić, zbog rasta rashoda, iduće godine trebao zabilježiti blagi deficit u odnosu na viškove ostvarene u prethodnim godinama, ali će se nastaviti smanjenje udjela javnog duga u BDP-u.

– Pozitivni gospodarski trendovi te povećanje standarda nastavit će se i u 2020., no blažom dinamikom nego u posljednje dvije godine. Također, treba se pripremiti na osjetnije usporavanje domaćeg rasta u drugoj polovici 2020. i u 2021. godini. Tada će se vjerojatno pokazati u kojoj mjeri se naše gospodarstvo zapravo promijenilo od 2008. – kaže Šantić.

VIDEO Porezi i doprinosi - Hrvatska i dalje europski rekorder u prikupljanju PDV-a

Indira Levak
dodjela MAC nagrade
Srpski mediji raspisali se o Indiri: 'Pojavila se gotovo gola, sve oči su bile na njoj'
HS kožnu bolest
Hidradenitis suppurativa
Bolesnici koji imaju HS kožnu bolest često pate od depresije i anksioznosti, a najbitnije je bolest prepoznati na vrijeme
  • edgar2:

    Poštena vlast je bitna, ali najbitnija je sposobna vlast! To je vlast koja će osiguravati rast ekonomije, zaposlenost, povoljnu poduzetničku klimu...itd. u suprotnom imat ćemo sve vrste društvene patologije: rast nezaposlenosti, blokirane i ovršene, one koji sve više iseljavaju itd...!

  • vvvggg:

    Hrvatska godišnje zbog korupcije gubi oko 8.5 milijardi eura. Ne treba nas brinuti recesija nego ostanak hdzsdp a na vlasti 😒

  • stefj:

    He, he Ribić ukazuje na problem egzodusa ljudi, a on je jedan od glavnih i odgovornih zašto se to dešava. Nakon ucjena djecom za uske partikularne ciljeve, sigurno sprema još nešto slično i za ovu godinu... Osim toga, Ribić je ... prikaži još! jedan od ostataka prošlog sustava i zagovara iste metode kao i tada, glavni pokretač njegove ekonomije bi bilo štampanje novaca. Kako je to prošlo, vidjeli smo toliko puta u prošlosti i nikada, ali baš nikada nije bilo dobro... A ostalo? Niti ova vlada, kao niti sve prethodne sigurno neće poslušati preporuke EK, MMF-a, Svjetske banke i ostalih, već će tupiti svoje, a to je jačanje države i paradržave, povećanje udjela poreza u BDP-u, povećanje broja zaposlenih u državnim i javnim službama, osiguranje sve većih prihoda za paradržavne institucije i sl... Ništa se neće promijeniti, a sigurno se neće napraviti nikakva reforma javnih struktura. Niti će krenuti valorizacija rada, niti pojednostavnjenje procedura, ništa... Navodne reforme koje radi vlada, svode se na to da umjesto ispunjavanja jednog papira sada treba ispuniti 10 elektronskih formi. Poslovanje rade sve birokratiziranijim i sve krućim... Ako pogledate strukturu zapošljavanja i maknete turizam, vidjet ćete da se sve manje ljudi zapošljava u proizvodnim ili razvojnim procesima, a sve više u birokratskim strukturama i na pomoćnim poslovima. I ne, to nije posljedica robotizacije ili automatizacije, već posljedica neisplativosti proizvodnje i posljedica novih zakona...