Predstečajne nagodbe u građevinskim tvrtkama i onima povezanima s tim sektorom dovele su do promjene vlasničke strukture pa će neki novi igrači osvajati građevinske terene u godinama pred nama. Institut IGH od 7. svibnja, za kada je sazvana sjednica Glavne skupštine tvrtke, bit će u većinskom vlasništvu ruskog multimilijunaša Sergeja Gljadelkina.
Za nešto više od 58 milijuna kuna koje će izvaditi iz novčanika taj će poduzetnik steći 55,3 posto Instituta IGH. Gljadelkin, koji je i hrvatski državljanin, misli ozbiljno ulagati u Hrvatsku pa se tako nedavno prijavio i na natječaj za preuzimanje turističkog kompleksa Kupari. S obitelji živi u Hrvatskoj, a prvi veći novac zaradio je na moskovskim gradilištima na kojima je i dalje vrlo aktivan te je jedan od priznatijih ruskih građevinara.
Podrška za razvoj
Ovo je drugi ciklus dokapitalizacije IGH, a oba su puta domaćeg lidera na području projektiranja i nadzora financijski pogurali Rusi. Ipak, Gljadelkin će uz milijune kuna IGH dati i podršku za strateški razvoj. Riječ je o poduzetniku koji upravlja Avenue Holdingom, koncernom sa sjedištem u Austriji, koji kroz dvadesetak tvrtki godišnje zavrti pola milijarde dolara. U svojoj grupi nema projektanta s visokim referencijama pa je preuzimanje IGH logičan potez. Planira se jače otvaranje tržišta Rusije na kojem je IGH već prisutan, a možda čak i investicije.
Doći će i do promjena u samoj tvrtki. Nakon dugo godina Jure Radić povlači se s mjesta predsjednika uprave na funkciju predsjednika Nadzornog odbora. Tako je Gljadelkin zadržao Radića još četiri godine u IGH iako je Radić najavljivao da će uskoro otići iz tvrtke i koncentrirati se na neke druge projekte poput pelješkog mosta. S druge strane pozicija čelnika Nadzornog odbora Radiću će dati vremena za aktivnost na drugim projektima jer će biti lišen operative na dnevnoj razini.
Uz Juru Radića u Nadzornom će odboru raditi i dioničar Venjamin Mežibovski i Tomislav Alpeza koji je vodio financijsko restrukturiranje IGH tijekom predstečajne nagodbe. Formalno, dioničari bi na glavnoj skupštini trebali izglasati smanjenje temeljnog kapitala tvrtke na 50,19 milijuna, i to smanjenjem nominalnog iznosa dionice sa 400 na 190 kuna. Potom bi se izdalo 305.000 novih dionica koje će kupiti Gljadelkin po cijeni od 190 kuna za spomenutih 58 milijuna kuna pa će nakon odluke o povećanju kapitala IGH imati temeljni kapital od 108,14 milijuna kuna.
Dobar posao
Dokapitalizacija IGH može se okarakterizirati kao dobar posao s obzirom na to da je tvrtka nakon predstečajne nagodbe uspjela dovesti privatnog ulagača i dobiti premiju od 12 posto u odnosu na tržišnu vrijednost. Naime, cijena dionice IGH skočila je 12 posto nakon što je objavljena vijest o novom ulagaču, a nakon skoka vrijednosti iznosi 169 kuna. Gljadelkinov novac IGH će dijelom iskoristiti za podmirenje dijela obveza nastalih prema dobavljačima, a zatvorit će i zaostatke prema radnicima nastale tijekom nagodbe.
Ostat će 30-ak milijuna kuna, što će se iskoristiti za ulaganje u razvoj, a postoji i mogućnost gradnje novog laboratorija. IGH je predstečajnom nagodbom prolongirao neke od svojih obveza, ali nije mu otpisano ni dva posto obveza prema državi ni prema bankama. Najveći izazov za nove vlasnike bit će prodaja projekata na kojima se vode krediti teški oko 900 milijuna kuna, a riječ je o nekretninskim i turističkim projektima poput Nade Dimić, Črnomerec Centra ili Radeljevića u Dubrovniku. Te projekte treba što prije prodati. Prvi krug dokapitalizacije obavljen je u svibnju 2012., a tada je Mežibovski kupio 60.000 dionica IGH po cijeni od 760 kuna. Rus je transakcijom stekao 22,7 posto IGH nakon što je tvrtka pojačana sa 80-ak milijuna kuna svježeg kapitala. Udjel će mu znatno pasti, kao i Vladi Čoviću iz ZagrebMontaže koji je 2012. stekao nešto manje od 6 posto dionica.
>>Nakon predstečajne nagodbe bankari ne daju zajmove
>>IGH, Dalekovod i Konstruktor Inženjering ‘izvukli’ bankari
Nas ne treba uopće napadati, Rusi će kupiti cijelu Hrvatsku. Počelo je tako što je Sberbank dala Vladi veliki kredit. Ne kritiziram Ruse, oni imaju novac i kupuju one koje mogu kupiti. A Radiću i sličnim koji prodaju firme koje su privatizirali treba oduzeti svu imovinu vratit državi a njih na sud .