Energetski izazovi gradova i općina

Moguća je lokalna samodostatnost, a u geotermalnim izvorima silan je potencijal

01.12.2022.
u 09:15

Na konferenciji “Energetski izazovi gradova i općina” o neiskorištenim mogućnostima

Hrvatska je uglavnom spremno dočekala aktualnu energetsku krizu koja je neke druge zemlje snažno pogodila, a ono problematično u hodu je riješeno, rečeno je na konferenciji “Energetski izazovi gradova i općina”, održanoj jučer u Đurđevcu.“Hrvatska se opredijelila za obnovljive izvore energije i to je strategija koju svi moramo slijediti. Mi smo 6. zemlja u EU po udjelu OIE u proizvodnji i potrošnji. Naravno da ima tu još puno izazova, no na dobrom smo putu”, kazao je Ivo Milatić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Panel “Uloga energetike u planiranju poslovnih zona” upozorio je da su sve dosadašnje strategije bile usmjerene s jedne strane na državu, a na drugoj na same potrošače – građane i tvrtke. No, nikad se u obzir nisu uzimale jedinice lokalne samouprave koje u velikoj mjeri moraju osiguravati nužnu komunalnu infrastrukturu poput vrtića, škola, muzeja, dvorana, javnih rasvjeta i sl.

”Kada bismo i mi gledali kako se cijena energije reflektira na troškove neprofitnih institucija koje održavamo, onda bismo ih zatvarali kao što je to slučaj u susjednoj Mađarskoj primjer”, kazao je Željko Lacković, predsjednik Gradskog vijeća Đurđevca.Istaknuto je da će, osim prometne infrastrukture i poreznih benefita, energetska sigurnost i učinkovitost biti sve važniji čimbenik kod biranja u kojoj će poslovnoj zoni konkretni poduzetnik investirati svoj kapital.

Gotovo gigavat potencijala

Hrvoje Košćec, gradonačelnik Sv. Ivana Zeline, istaknuo je da je otvaranje poslovne zone u Zelini dovelo do okrupnjavanja industrije na tom području koje je prije bilo uglavnom raštrkano uzduž magistralne ceste Zagreb – Varaždin, s vrlo raznolikom infrastrukturom.

Dodao je da sve više poduzetnika prilikom planiranja investicije istražuje gdje mogu osigurati dovoljno električne energije za svoju tvornicu. Naglašeno je da se ne radi samo o električnoj energiji već je tu sve bitnija i toplinska, a što pak u fokus stavlja kogeneracije. Mirko Ervačić, direktor Osatina grupe, istaknuo je da su oni, kao veliki proizvođači hrane i sirovina, sve više vezani uz obnovljive izvore energije tako da vlastiti otpad koriste kao energiju za daljnju proizvodnju, uglavnom kroz bioplinska postrojenja. Trenutačno imaju šest bioplinskih postrojenja, a planiraju još dva.

”Već sad struktura cijene hrane govori da 30-50 posto otpada na energiju, a to će postati još više i o tome se mora razmišljati”, kazao je Ervačić.

U panelu “Energetska samodostatnost gradova i općina” pokušalo se doznati je li samodostatnost lokalnih zajednica realnost ili utopija. Lovre Karamarko, iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, smatra da nije utopija jer postoji enorman interes za projekte i natječaje koji se raspisuju po pitanju energetske učinkovitosti i bespovratnih sredstva. Gradonačelnica Samobora Petra Škrobot, priznala je da je taj grad dosta nespremno dočekao energetsku krizu, prije svega zbog zastarjele rasvjete koja je dovela do udvostručenja računa za električnu energiju, što je neodrživo za proračun. Za Maju Pokrovac iz udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske pitanje o samodostatnosti je besmisleno jer je i ova kriza pokazala da je to danas nužno.

”Potrebne su tipske mjere koje se mogu primijeniti na stotine tisuća primjera – solari na krovovima. Moramo puno više surađivati na razini privatnog i javnog sektora te istodobno raditi na razini lokalne zajednice i države”.

Gradonačelnik Đurđevca ističe da je kod njih u nekoj fazi realizacije devet sunčanih elektrana, uz dvije dizalice topline, koje će vrlo brzo grad učiniti energetski samodostatnim. Ono što su solari i vjetroelektrane bili 2003., to su danas geotermalni izvori, rečeno je na panelu “Neiskorišteni potencijali geotermalne energije” koji je predstavio geotermalne potencijale Hrvatske, a koje su, nažalost, iskorištene uglavnom za potrebe raznih toplica.

Jedina istraživanja po tom pitanju proteklih je desetljeća radila INA u potrazi za naftom i plinom, gdje je registrirano, ali ne i potpuno obrađeno, gotovo 5000 lokacija. Kako je pojasnila Sanja Živković iz Energetskog instituta Hrvoje Požar, temperature tih geotermalnih izvora kreću se od 45 pa do više od 150 stupnjeva Celzijusovih, a tehnologija joj je takva da zauzima najmanje prostora od svih usporedivih energetskih potencijala uz minimalni utjecaj na okoliš.

Upozorila je da je vrlo malo geotermalnih projekata u razvoju, a potencijal je ogroman jer su procjene da Hrvatska ima gotovo 1 GW potencijala u geotermalima – za usporedbu NE Krško ima snagu 700 MW.

Važna uloga Rasca

Velike planove s geotermalnim izvorima imaju i gradonačelnici Svete Nedelje, Gabrijel Deak, te Bjelovara, Dario Hrebak. Upravo na području Bjelovara nalazi se jedina naša geotermalna elektrana Velika Ciglena snage 16 MW koja, kako kaže sam Hrebak, “proizvodi” godišnje 130 milijuna kuna električne energije, a Hrvatska ima kapaciteta za 50-ak takvih projekta.

Sam Bjelovar planira geotermalni projekt za energetiku svoje poslovne zone, a isto tako i projekt termi u tom gradu. Najnoviji projekt odnosi se na geotermalnu elektranu u samom centru grada, kod stadiona, koja bi grijala velik broj javnih i stambenih zgrada koje se nalaze u okruženju. U malom Đurđevcu vrhunske je tehnologije koliko i u mnogim metropolama, jer tu djeluje jedan od značajnijih europskih proizvođača električnih vozila koja su razvijena vlastitim kapacitetima, a radi se o tvrtki Rasco.

Njihovo komunalno vozilo e-Lynx, kojeg kvantitativno proizvode više nego puno poznatiji Rimac automobila, već je našlo svoje kupce diljem Europe. Upravo je znanje bilo u fokusu 4. panela ove konferencije pod nazivom “Znanost u energetskoj i zelenoj tranziciji”

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?