Pretpostavimo da imate 30 godina, zaposleni ste, pa se 1. siječnja morate uključiti u drugi mirovinski stup. Odabirete jedan od novoosnovanih mirovinskih fondova koji vam otvara štednu knjižicu. Na nju već u veljači sjeda prvih pet posto vaše bruto plaće, koja je ovoga trenutka 5100 kuna. Pretpostavimo da će u sljedećih 35 godina, koliko morate raditi do umirovljenja, rasti oko dva posto na godinu. Pretpostavimo da će godišnja stopa rasta vašega novca uložena u odabrani fond biti tri posto. Stručnjaci su procijenili da bi u tom slučaju vaša mirovina iz drugog stupa (ušteđen novac) bila oko 1900 kuna.
No, mogla bi biti i 4200 kuna. Kako? To biste imali u slučaju da je vaš fond iznimno dobro ulagao, odnosno da je godišnja stopa kapitalizacije novca umjesto tri bila sedam posto.
Banku skrbnika birali prema iskustvu
Ovaj pojednostavljeni primjer pokazuje da prave priče o novome mirovinskom sustavu još nisu ni počele. Dosad je javnost uglavnom bila zaokupljena organizacijom sustava, a tek je dotaknuto pitanje banke skrbnika (koja će čuvati uloženi novac). Naime, odabirom banke mogu se smanjiti troškovi poslovanja samog fonda.
Za stav o banci skrbniku upitali smo sve mirovinske fondove koji su dosad dobili dozvolu za rad. Od odgovora smo odabrali dva karakteristična.
- Pri odabiru banke skrbnika, a mi smo odabrali HVB, vodili smo računa o snazi i stabilnosti banaka koje su nam ponudile ugovor o skrbništvu. Važan faktor pri odabiru banke skrbnika bilo je domaće i međunarodno iskustvo banaka i njihovih matičnih institucija u skrbničkim poslovima te razina tehničke opremljenosti u Hrvatskoj. Nakon ispunjavanja ovih uvjeta, cilj i obveza A-Z fonda bio je postići što bolju cijenu za uslugu skrbništva. Ističem da je ta cijena ustvari trošak članova fondova i da smo time željeli ostvariti uštedu isključivo za naše članove. Rezultat pregovora je da smo dogovorili cijenu bitno nižu od maksimalne propisane, i to do dvije milijarde imovine 0,08 posto, od dvije do tri milijarde 0,07 posto, više od tri milijarde 0,06 posto. Podsjećam, zakonski je maksimum 0,1 posto, pa smo, dakle, za buduće članove ostvarili 20 posto nižu cijenu već u startu - rekao je Boris Galić, predsjednik Uprave A-Z mirovinskog fonda.
- Za banku skrbnika odabrali smo Hrvatsku poštansku banku. Smatrali smo da će najlakše ispuniti zakonske uvjete te da je najsigurnija državna banka - rekao je Nenad Bakić, predsjednik Uprave Helios mirovinskog fonda. Kao inozemnu banku skrbnika i savjetnika u Hrvatskoj imaju Deutsche bank.
Prinos će ovisiti i o inflaciji
No, kakve prinose mirovinski fondovi mogu ostvariti za svoje članove u idućih deset godina.
- Teško je iz današnje perspektive govoriti o godišnjem prinosu u sljedećih deset godina. To je posebno teško u pogledu realnog prinosa koji će ovisiti, osim o visini nominalnog prinosa, i o stopi inflacije. Naše su procjene da bi nominalni prinos, uz konzervativnu ulagačku politiku mirovinskog društva, sa 90 posto u vrijednosnicama s fiksnim prihodom i bankarskim depozitima i samo deset posto u dionicama iznosio oko 7,3 posto. Što se tiče stope inflacije, nadamo se da bi iz godine u godinu trebala biti sve niža. Zbog toga se razloga može dogoditi da će prinos za koji će se kapitalizirati imovina fonda u prvim godinama biti gotovo zanemariv. U sljedećih bi se desetak godina, prema našem mišljenju optimističkoj varijanti, realno trebao kretati između dva i četiri posto - rekla je Ana Ivančić, predsjednica Uprave Erste mirovinskog fonda.
- Možemo reći da ćemo imovinom članova našeg fonda zacijelo bolje gospodariti nego što to može država. Naše su prognoze da bi realan prinos mogao biti između 2,5 i 3,5 posto na godinu. Brojke temeljimo na usporedbi realnih prinosa u tranzicijskim zemljama, usporedbi s razvijenim zemljama te projekcijom makroekonomskih kretanja u nas - kaže Petar Vlaić, predsjednik Uprave Plavog fonda.
Prava će se pitanja, dakle, tek postavljati. Fondovi se u početku neće razlikovati po ponudi i proizvodima. Znat ćete ih samo po osnivačima i osobama koje će ih voditi. Sami prinosi ovisit će o brojnim kretanjima, od rast bruto domaćeg proizvoda, preko stope visine i naplate doprinosa, do inflacije. No, trebat će barem godinu i pol do dvije kada će se jasnije vidjeti koji je fond uspješniji u poslovanju, pa će i odluka o tomu kome povjeriti svojih pet posto bruto plaće biti nešto lakša.
V. Širanović
