Hrvatski BDP u drugom tromjesečju 2018. rastao je 2,9 posto, što je donekle iznad očekivanja analitičara. Rast je ubrzan u odnosu na prva tri mjeseca godine kada je BDP rastao po stopi od 2,5 posto.
Ipak, presudan kvartal u kojem će se vidjeti hoće li Hrvatska ove godine ostvariti prognoze s početka godine na temelju kojih je ministar financija Zdravko Marić sastavio proračun bit će razdoblje od lipnja do rujna u kojem Hrvatska pod utjecajem turističke sezone ima i najveću ekonomsku aktivnost.
– Ovo je gotovo potpuno u skladu s našim očekivanima, što se nije moglo reći za prvo tromjesečje, koje je bilo nešto ispod očekivanja – rekao je Marić napomenuvši kao i svaki put kada komentira performanse gospodarstva da treba stremiti višim stopama. Očekivano, i ovaj put gospodarstvo vuče osobna potrošnja građana, koja je ovaj put rasla 3,6 posto na godišnjoj razini, dok su investicije koje su i pretrpjele najveći pad tijekom krize rasle relativno sporo, odnosno svega 3,1 posto. Ono što hrabri je usporavanje rasta uvoza u odnosu na izvoz.
Izvoz je tako nakon nekoliko kvartala ponovno počeo rasti brže od uvoza pa je narastao za 5,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Istodobno uvoz raste 4,7 posto. Preračunato u kune, rast gospodarstva donio je 4,5 milijardi kuna veće ekonomske aktivnosti od onih zabilježenih u 2017. godini, odnosno oko 96 milijardi kuna aktivnosti u tri mjeseca do lipnja. Međutim Bugarska, Rumunjska, Slovačka, a naročito Poljska rastu znatno brže od nas i na boljim osnovama. Poljska je tako imala 5 posto rasta BDP-a na godišnjoj razini u istom periodu. Trgovina i građevinarstvo oporavili su se, ali u prvih je šest mjeseci godine industrijska proizvodnja porasla samo 0,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
– Pozdravljamo svaki pozitivan pomak u rastu BDP-a, posebno rast izvoza, no ono što poslodavci poručuju kroz Hrvatsku udrugu poslodavca jest da prostora za daljnji rast ima pri čemu je najveći ograničavajući faktor nedostatak radne snage – poručuje Davor Majetić, glavni direktor HUP-a. Podsjećaju da poslodavci u ovom trenutku u povećanje plaća ulažu sredstva namijenjena investicijama.
Stoga poslodavci pozivaju Vladu da stvori prostor za snažnije rasterećenje poslodavaca poput toga da se smještaj radnika i topli obrok tretiraju kao neoporeziv trošak, da se podigne prag neoporeziva dijela plaće kako bi se mogla isplatiti 13. plaća radnicima, da se razmotri mogućnost ponovnog zapošljavanja umirovljenika i da se smanji PDV na smještaj i ugostiteljstvo.
– Takvim i drugim izmjenama i poticajima ojačali bismo vlastitu konkurentnost, postali atraktivniji u privlačenju i sprečavanju odlaska mladih te bismo snažnije odgovorili na tržišne prilike – zaključuje Majetić.
Prihodi proračuna u proteklim mjesecima upućuju na to da možemo očekivati dobar rast i u trećem tromjesečju pa ministar financija očekuje da će se i ostvariti njegova prognoza o rastu BDP-a od 2,8 posto u tekućoj godini.
Rastu plaće, no i dalje je problem u velikim porezima, još uvijek imamo prosječno jednu od najvećih bruto plaća među tranzicijskim zemljama, a istovremeno jednu od najmanjih neto plaća. Drugi problem je da je to zatvoreni krug - rastu plaćee u državnim i javnim strukturama, rastu brže od privrede, te se porezi ne mogu smanjiti, a o toj potrošnji državnih i javnih struktura ovisi potrošnja, koja je glavna komponenta BDP-a... Na žalost, osim ovih poreznih pretakanja iz šupljeg u prazno, nema drugih reformi i nema osnove za zdravi rast. Investicije, koje su bitne za rast, i dalje neće doći, osim onih u turizam. Nema greenfield investicija koje bi dugoročno donijele benefite... Moraju se ozbiljno pokrenuti i drugi ministri u vladi, vidi se da Marić tu više ne može ništa. Ogromni su pritisci na povećanje rashodovne strane proračuna, a nema gospodarskih osnova za to. Političko upravljanje nas je i dovelo u ovu situaciju, gdje se političari sa sindikatima državnih i javnih struktura dogovaraju kome, kako i koliko novaca će uzeti... Ako krene uništavanje 2. stupa i ako se nastavi uništavanje mikro i malih poduzeća, onda znamo da su uhljebi pobijedili i da definitivno nema budućnosti u Hrvatskoj. Pa već danas, možete li zamisliti nekog klinca koji ima ideju, da otvori tvrtku u Hrvatskoj? Teško, jako, jako teško...