Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 50
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Branko Roglić

'I ja pazim da noćenje u hotelu ne platim više od 100 eura'

22.09.2014., Zagreb - Branko Roglic, vlasnik Croatia baterije.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
1/2
24.08.2015.
u 13:47

Najveći distributer u Europi, čija kompanija u 18 država zapošljava više od 3000 ljudi, ponosan je na svoje vinograde i maslinike, a najavljuje i otvaranje pogona za proizvodnju kulena te kozjeg sira i mlijeka

Poduzetnik Branko Roglić najveći je distributer u Europi čija se mreža tvrtki prostire na osamnaest država u kojima je zaposleno više od 3000 ljudi. Roglić se uz trgovinu upušta i u proizvodnju i turizam. Ponosan je na svoje vinograde i maslinike, a u razgovoru nam je najavio i da će uskoro otvoriti pogon za proizvodnju kulena te da na tržištu uskoro možemo očekivati njegov kozji sir i mlijeko. Ovaj poslodavac poznat je prije svega po niskoj zaduženosti, što mu daje pravo da nakon cijelog života provedenog u privatnom sektoru državu proziva za rastrošnost i agitira za reforme javne uprave koje uključuju drastično rezanje broja zaposlenih.

:: Na domaće tržište doveli ste brend MAC omiljen među Hrvaticama. Jeste li zadovoljni prodajom?

Jako smo zadovoljni, nitko od nas nije očekivao takav rezultat. Pogodili smo u sridu, kako bi rekli naši Sinjani, i širit ćemo mrežu MAC-a i na područje Slovenije i u bližoj perspektivi otvorit ćemo još trgovinu u Splitu.

:: Kozmetika je tek dio vašeg asortimana. Najveći ste distributer u srednjoj i južnoj Europi...

Najveći smo u cijeloj Europi. Kad smo prešli promet od 1,077 milijardi eura, postali smo najveći u Europi, a preuzimanjem Distribeva, distribucije Heinekena u Poljskoj, što je posao od 400 do 500 milijuna eura, učvrstili smo tu poziciju. I u kozmetici, koja nam nosi 113 milijuna eura prihoda, najjači smo.

Dug nije dobar drug

:: Kako ste to postigli u manje od 30 godina rada?

Pa nije to kratak rok, radimo od 1987., kad smo otvorili prvi Orbico u Švicarskoj. Do kraja godine ući ćemo u Ukrajinu i to će biti naše 18. tržište. Ove godine očekujemo 1,357 milijardi eura prometa.

:: Poznati ste kao poduzetnik koji nije zadužen i koji rast financira iz profita.

Imao sam talent investirati u prave stvari. Isplaćivao sam iz tvrtke samo deset posto profita, a reinvestirao 90 posto zarade. Iz novca koji sam isplaćivao gradio sam turistički biznis. Pod tvrtkom Orvas danas imamo dva hotela, 16 vila, 30-ak jahti i gradimo još dvije vile. Mojih 57 zaposlenika solidno živi od toga posla i moja vizija turizma u Dalmaciji pokazala se ispravnom pa ćemo se širiti.

:: Je li vam pomoglo to što niste trošili na luksuz...

To je razlog zašto je firma rasla. Na 1,35 milijardi eura godišnjeg prometa imam 109 milijuna eura duga. U djetinjstvu sam naučio da dug nije dobar drug i investirao sam u projekte s brzim povratom, od 5 do 7 godina, i zbog toga smo mi u ovoj poziciji.

:: Turistički sektor ipak nema tako brzi povrat, procjenjuje se na 20 godina. Je li to zbog ponude koja se svodi na sunce, ručnik i ćevape na rivi?

Istina je, turizam ima teške i duge povrate, ali za Dalmaciju ne vidim drugog rješenja, a i Dalmatinska zagora ima šanse u budućnosti. Trnovit je put do onoga što ima Italija, ali i njima je teško. Ljudi više nemaju novca za skupe hotele, pa i ja pazim da ne plaćam noćenje više od 100 eura.

:: Sezona je kratka. Kako je produljiti?

Italija ima od 50 do 70 milijardi eura prihoda od turizma, čak je i Austrija jača od Hrvatske, ali siguran sam da će turistički biznis rasti po godišnjoj stopi od 10 posto, što je pokazatelj kojim putem trebamo ići. Ne smijemo zaboraviti Slavoniju jer Slavonija kroz izlog koji predstavlja naša obala mora plasirati svoje proizvode i tu vidim priliku za poljoprivredu, mesnu industriju i mesne prerađevine. U selu Gat u Slavoniji započinjem proizvodnju kulena kroz investiciju od milijun eura i otvorit ćemo pogon do kraja mjeseca, a u Zagvozdu sam pokrenuo proizvodnju kozjeg sira i mlijeka i imamo stado od 60 koza. U oba projekta imam lokalne partnere, Slađana Novosela u Gatu i Jozu Svagušu u Zagvozdu.

:: Kako kao čovjek bez kredita gledate na javni dug koji će uskoro dosegnuti udjel od 90 posto BDP-a?

Od početka karijere govorio sam da javna potrošnja i zaduživanje mora prestati. Ako to ne prestane, mi smo na grčkom putu. Vlast koja zaustavi zaduživanje izgubit će izbore. Nitko očito nema hrabrosti spasiti državu uz cijenu gubitka izbora. Uvijek sam inzistirao da se uspostavi ravnoteža između javne potrošnje i realne ekonomije. Uskoro će naši kreditori shvatiti da novac koji smo posudili neće nikad vidjeti, a onda smo već u grčkom scenariju.

:: Svi ekonomski analitičari očekuju da EK raditi pritisak na manje rashode države i privatizaciju s druge strane. Može li se privatizacijom spriječiti bankrot?

Imamo stotine primjera poput Kupara i stotine poduzeća u kojima je država mali vlasnik. To treba hitno rasprodati i dati poduzetnicima. Istovremeno vojarne Kupare, Baško Polje treba staviti u funkciju, ali i propale investicije na kojima su Rusi ulagali poput Haludova.

Rezanje bez milosti

:: Opet smo u predizbornom vremenu i obje velike političke stranke najavljuju novi pristup i tektonske promjene. Kako će to utjecati na poslovanje?

Siguran sam da, bude li tektonskih promjena, one neće ići u smjeru povećanja poreza jer za to nema prostora. Porezi mogu ići samo nadolje.

:: Ali to znači da država mora pojeftiniti, a političari ipak nisu spremni otpuštati u javnom sektoru?

Mora se smanjiti broj ljudi koji rade u javnom sektoru. Dok god ne budemo spremni na to, ići ćemo prema grčkom sindromu jer ne možemo postići rast koji je potreban za zadržavanje iste razine javnog sektora. Administracija nam je izuzetno komplicirana i to sprečava investicije. Pojeftiniti našu administraciju je conditio sine qua non. Ulagač ne može čekati dozvolu dvije godine jer ako uzme kredit, a ne počne raditi u roku od dvije godine, on će bankrotirati.

:: Iz skromnog ureda upravljate carstvom od 1,35 milijardi eura prometa godišnje. Kako se osjećate kada vidite da je jedan od prvih poteza novog ministra potrošiti milijun kuna na preuređenje ureda?

To je katastrofa u glavama naših ljudi. Mi smo mala i siromašna zemlja i možemo opstati ako smo skromni i ako svoje zahtjeve prilagodimo mogućnosti. Jedan sam od onih koji su to učinili i zato sam malo zadužen, kupovao sam polovne automobile i svi su mi se smijali. Posjedujem 2000 automobila, a nemam vozača i vozim se u automobilu koji košta do 50.000 eura. Tako bi se trebali ponašati svi, a ministar koji troši tuđi novac može se ponašati tako neracionalno samo do jedne granice. Kad-tad će mu morati netko doći i reći: mi taj novac nemamo i jedino ga možemo nabaviti ako povećamo poreze, a to ne možemo jer ćemo uništiti realnu ekonomiju.

:: Međutim, svijest o tome da administracija troši novac svojih građana u Hrvatskoj još ne postoji....

U Sloveniji je ta svijest već prisutna. Ljudi koji rade u administraciji svjesni su da moraju odraditi pripremu za projekt i odobriti dozvole jer dio novca koji će se tim projektom stvoriti porez je iz kojeg se financiraju njihove plaće. Na taj način naša administracija još ne razmišlja, dapače, daleko je od toga. Oni misle da žive u nekoj državi, rade za neku instituciju i da moraju primati plaću bez obzira na to je li se nešto radilo ili ne. To se može promijeniti samo edukacijom. Prvo administraciju treba filtrirati bez milosti. Kad sam preuzeo Emonu u Ljubljani, imao sam 30 posto viška zaposlenih. Najbolje smo ljude ostavili, ostali su bili isplaćeni i išli su na burzu rada i ako su tamo bili najbolji, onda su se zaposlili, a ostalima neka Bog pomogne. Ako ne postavite konkurentnost kao kriterij, drugi će vas prestići i uništiti i u stečaj će ići kompletna tvrtka.

:: Nekoliko ste puta u razgovoru spomenuli mogućnost grčkog scenarija. Bojite li se zaista bankrota Hrvatske?

Mi se toga svi moramo bojati jer je šansa za njega realna. Prije nekoliko dana smo svrstani među pet ili šest zemalja kojima prijeti bankrot. Na to sam upozoravao i savjest mi je potpuno mirna. Hrvatski sam domoljub i proljećar i cijeli sam život u poslu i odmah sam vidio gdje su bile greške u koracima koje je radila Hrvatska. Upozoravao sam na njih i upozoravat ću i dalje. Ovo zaduživanje od dvije milijarde eura godišnje koje mi radimo hitno mora prestati. Nije problem što smo zaduženi 88 posto BDP-a, nego to što se mi ne možemo prestati zaduživati. Ako ovako nastavimo, možemo očekivati pregovore poput grčkih! 

>> Orbico za 40 milijuna eura preuzima poljski Distribev 

>> Branko Roglić: Treba privatizirati sve što je moguće privatizirati

Komentara 42

MR
MRUDante
14:17 24.08.2015.

"najveći distributer u Europi"??! čega?

US
USA
14:22 24.08.2015.

Ono sto treba naglasiti je da ovaj covjek bussines nije zapoceo sa proizvodnjom i stvaranjem vidljive materijalne vrijednosti. Takvog posla se uhvatio sad kad treba mjenjati image. Do sada je njegov posao bio iskljucivo uvoz i prodaja tudjih proizvoda bez vlastitog ducana ( uvoz-skladiste-prodaja). No sposoban je i nije nista ukrao, te samim time treba biti primjer u polsu. Ono sto ne mogu shvatiti je kako takav covjek na predsjednickim izborima, donacijama podrzava nesposobnog covjeka koji nista u zivotu nije stvorio i koji je primjer politike nerada i nesposobnosti.

BB
bblc
14:57 24.08.2015.

I Hrvati paze,po kom će kontajneru tražiti hranu,vidite koje li sličnosti.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije