Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Hrvati jedu dva kilograma mesa manje od Europljana

Manjoj potrošnji u 2013. pridonijele su i afere s konjskim mesom u lazanjama, trebat će 10 godina da dostignemo potrošnju iz 2011.
21. siječnja 2014. u 19:00 9 komentara 2502 prikaza
meso,mesnica,klaonica
Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/2

Zbog snažne potražnje na svjetskom tržištu, ali i izglednijem oporavku gospodarskog rasta u Europi, mesnoj industriji Europske unije, pa tako i hrvatskoj, stižu bolji dani, tvrdi se u najnovijim Perspektivama tržišta i dohotka u poljoprivredi EU od 2013. do 2023., koje je objavila Europska komisija.

Popularno meso peradi

Zbog niske kupovne moći, rekordno visokih cijena mesa, kao posljedice sušnih razdoblja u protekle dvije godine u SAD-u, crnomorskoj regiji i istočnoj Europi te visoke nezaposlenosti, potrošnja mesa u EU u 2012. i 2013. bila je najmanja u proteklih 11 godina, čak 1,5% manja nego 2011. Prema podacima iz maloprodaje, lani se, naime, trošilo 64,7 kilograma mesa po stanovniku, čemu su uz tešku gospodarsku situaciju kumovali i skandali s trulim i konjskim mesom u lazanjama. No do 2023., očekuje se, potrošnja bi opet mogla doseći brojku iz 2011. od 66,1 kilogram mesa po stanovniku – ukupno 45 milijuna tona – pri čemu će najviše rasti potražnja za mesom peradi, zahvaljujući nižoj cijeni, jednostavnijoj pripremi i “zdravom“ imidžu, te za svinjetinom, koja će Europljanima i dalje ostati najomiljenija hrana, tvrdi se u izvješću EK.

Potrošnja piletine u idućem bi 10-godišnjem razdoblju mogla rasti po stopi od 0,8% godišnje, na 13,6 milijuna tona, a svinjetine za 2,8% do 2023., na 23,4 milijuna tona, pri čemu su najveće ograničenje propisi o zaštiti okoliša u zemljama poput Nizozemske i dijela Francuske, koje su glavni uzgajivači svinja. Zbog teškoća u mliječnoj industriji, pak, koja čini oko dvije trećine proizvodnje goveđeg mesa, proizvodnja govedine past će čak sedam posto ili na 7,6 milijuna tona, dok će pad proizvodnje janjetine i ovčetine usporiti zbog postojanijih cijena. Vjerovali ili ne, meso najviše obožavaju u 15 starih članica EU, gdje se pojede i 10 kilograma više po stanovniku u odnosu na posljednjih EU-13. Svinjetine, peradi i janjetine pojede se zapravo podjednako u članicama, ali u EU-15 pojedu puno više govedine, junetine i teletine – 12 kilograma, naspram četiri kilograma u EU-13.

Branko Bobetić, direktor gospodarsko-interesnog udruženja Croatiastočar, koje okuplja najveće “igrače” hrvatske mesne industrije, kaže kako je u nas zbog složenosti proizvodnje, a i nedostatka podataka koliko se i kakvog mesa proda preko trgovačkih lanaca, teško predviđati ikakve trendove. Na snazi je restrukturiranje mesne industrije. Jedni zaokružuju ciklus proizvodnje i rastu, poput PIK-a Vrbovec, a drugi se okreću specijaliziranim programima poput Gavrilovića, kako to rade i u inozemstvu, i imaju pogone, primjerice, samo za proizvodnju hrenovaka ili mortadele.

Uvoz znatno veći od izvoza

Bobetić kaže da je u Hrvatskoj potrošnja mesa i mesnih prerađevina nešto manja od prosjeka u EU od 64,7 kilograma po stanovniku. Ukupna godišnja potrošnja mesa u RH je oko 250 tisuća tona, zajedno s domaćom proizvodnjom, uvozom i izvozom, pri čemu posljednjih godina, zbog neisplative proizvodnje i velikog uvoza, drastično pada proizvodnja svinjetine. Zbog propasti Purisa lani je u RH proizvedeno 10% manje puretine, dok je proizvodnja govedine i piletine porasla za oko 2%.

Đuro Gavrilović Đuro Gavrilović Kralj paštete i čajne kobasice seli proizvodnju u BiH i Srbiju svježa riba, riba, vaga, ribarnica, zdrava hrana (1) Borzan upozorava Ovo su prehrambeni proizvodi s najvećim rizikom prijevare

Iz hrvatskih klaonica lani je izašlo oko 57 tisuća tona mesa, prema 65 tisuća tona u 2010., što najbolje govori o nedovoljnoj konkurentnosti hrvatske proizvodnje, ali i problemima zbog sporog procesa davanja državne poljoprivredne zemlje na korištenje i skupog financiranja proizvodnje mesa. Uvoz mesa u Hrvatskoj debelo premašuje izvoz u svim granama i jedina svijetla točka su nam mesne prerađevine, kojih uvezemo za 45 milijuna, a izvezemo za 72 milijuna dolara.

Globalna proizvodnja mesa će se do 2050. s današnjih 300 milijuna tona povećati na 470 milijuna tona, zaključak je izvještaja Udruženja za zaštitu životne sredine i prirode zaklade Heinrich Böll pod nazivom Atlas mesa. U tome bi više mogli participirati i hrvatski proizvođači, no pitanje je koliko će ih u tome pratiti banke, lokalne samouprave, Vlada i njezine institucije.

Namirnice biljnog porijekla sve skuplje, meso sve jeftinije

Očekivani rast potrošnje idućih godina u EU zapravo je usporeni film za Aziju, Rusiju, Brazil i JAR u kojima potrošnja mesa naglo raste. Samo u Kini, gdje prosječan Kinez trenutačno konzumira 43,7 kg mesa, u idućih će se 10 godina potrošnja povećati 17,8%, stoji u izvještaju Atlas mesa. Namirnice biljnog podrijetla sve su skuplje, jer se sve više obradivih površina usmjerava u proizvodnju mesa, koje zbog toga sve više pojeftinjuje.

Od polja do polica u 24 sata
Domaći proizvodi koji u najkraćem roku dolaze na police dućana kako bi mi imali svježe voće i povrće
  • duncan_idaho:

    pa to je pohvalno. previše mesa nije zdravo, a uostalom proizvodnja mesa troši najviše resursa

  • lutomirski:

    zalosno se sa ovakvim diciti da pojedes najvise mesa, a znamo da je meso nezdravo. Problem je sto si ljudi nemogu prisutiti kvalitetno meso. u HR nema kvalitetnoga mesa, u konzumu su kolone kad spuste cijene za svinjetinu, teletine ima ... prikaži još! mozda jedanputa u sedmici. drugoga mesa nema. Nbi htjeo znati odakle te svinje uvoze. Ali sve je to stvar ekonomije. Sto se tice kruha, poboljsao se je, prij 2-3 godine nije valjao ili se nije moglo svugdje dobiti. Najbolji kruh prave Svicarci Njemci....

  • aabbcc:

    Za Linica i Vladu je interesantno ono sto Hrvati jedu a ne ono sto ne jedu.