U Hrvatskoj narodnoj banci demantirali su i nazvali neistinitom izjavu bivšega bavarskog premijera Edmunda Stoibera za tjednik Der Spiegel kojom se insinuira nečasno ponašanje HNB-a i njezina guvernera Željka Rohatinskog u slučaju kada je Hypo Alpe Adria banku preuzeo Bayerische Landesbank prije dvije godine.
U objašnjenju objavljenom na internetskim stranicama središnje banke ističe se kako HNB i guverner Rohatinski nisu imali, kao što sugerira Stoiberova izjava, jedno stajalište za javnost, a sasvim drugačije u kontaktima s njemačkom bankom. Neistinita je Stoiberova izjava da je BLB suglasnost za preuzimanje već dogovorio s HNB-om, u trenutku kada se g. Stoiber "zaigrao" uplitanjem u ovaj slučaj, obraćajući se pismom drugim institucijama hrvatske vlasti i javnom izjavom u Splitu 20. kolovoza 2007. godine, nakon susreta s tadašnjim premijerom Ivom Sanaderom. Činjenice i dokumenti govore drugačije.
BLB je prvi zahtjev kojim traži potrebnu suglasnost HNB-a za indirektno preuzimanje HAAB-a predao HNB-u posredstvom svoga pravnog zastupnika krajem svibnja 2007. godine. Nakon obrade zahtjeva Savjet HNB-a raspravljao je o njoj u srpnju te godine, a zbog neprihvatljivog postupanja BLB-a u poznatom slučaju Riječke banke, ali i zbog obrazloženja zahtjeva u kojem se navodi da u poslovanju HAAB-a neće biti nikakvih promjena, zahtjev je ocijenjen neprihvatljivim. Sukladno stavu velike većine članova Savjeta, guverner HNB-a donio je rješenje o odbijanju zahtjeva.
BLB je nakon te odluke zamolio za razgovor u HNB-u i sastanak s guvernerom te nekim vodećim ljudima HNB-a, koji je i održan. Na tom sastanku stajališta HNB-a u odnosu na zahtjev BLB-a nisu nimalo promijenjena, nego su predstavnicima njemačke banke samo pobliže izneseni razlozi zbog kojih im je preuzimanje HAAB-a odbijeno i uvjeti koje bi morali ispuniti u novom zahtjevu, da bi se o njemu moglo odlučivati. Nikakva dogovora ni sporazuma kojim bi se HNB obvezivao na suglasnost ni tom prigodom nije bilo.
Uostalom, da je dogovor o kakvom govori Edmund Stoiber već postojao, zbog čega bi se on, nakon susreta s bivšim premijerom Sanaderom u Splitu 19. kolovoza 2007. godine, upuštao u javni politički pritisak na HNB, pa i na Hrvatsku, dajući izjavu neprimjerenu svojoj funkciji i omalovažavajuću za neovisnu središnju banku jedne suverene države, a uz to i neistinitu, "da je siguran da će HNB povući svoj veto" te ističući, prema nedemantiranim izvješćima medija, da je "poslao dopis HNB-u u kojem je naglasio da veto može nepotrebno pogoršati dobre odnose između Bavarske i Hrvatske". Uzgred rečeno, takav dopis u HNB nije nikad stigao, ali je prema našim saznanjima, upućen na neke druge visoke adrese u Hrvatskoj, kako bi se pojačao politički pritisak na središnju banku.
S obzirom na to da pritisci na HNB nisu dali željeni učinak, za preuzimanje HAAB-a njemačkoj banci nije preostao drugi način nego da podnese novi zahtjev bitno drugačijeg sadržaja nego što je bio prvi. Novi zahtjev BLB-a primljen je u HNB-u 28. kolovoza 2007. godine, a prethodno je objavljena i javna isprika BLB-a štedišama Riječke banke i hrvatskoj javnosti zbog načina napuštanja te banke čim je zapala u teškoće. U novom zahtjevu u cijelosti su ispunjeni uvjeti i preuzete obveze što je zatražila hrvatska središnja banka, počevši od "čišćena" bilance, realnije procjene potencijalnih gubitaka i odgovarajuće dokapitalizaciju HAAB-a preko promjene upravljanja rizicima i jačanja unutrašnje kontrole do promptne provedbe smjernica središnje banke koje se odnose na sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma.
Na temelju takva sadržaja novog zahtjeva - a ne zbog političkih pritisaka ili bilo kakvih "zakulisnih" sporazuma u kojima bi sudjelovao HNB i njegov guverner - na sjednici Savjeta HNB-a održanoj 12. rujna 2007. godine novi zahtjev BLB-a dobio je suglasnost. A da su zahtjevi HNB-a prema BLB-u i ustrajavanje na njihovom ispunjenju bili opravdani, najbolje pokazuje činjenica da Hypo Alpe-Adria-Bank posluje zdravije nego prije, ostaje stabilna i visoko kapitalizirana i u aktualnoj financijskoj krizi međunarodnih razmjera, koja je i u njenoj austrijskoj matičnoj banci i kod krajnjeg njemačkog vlasnika BLB-a razotkrila velike probleme i gubitke - stoji u priopćenju HNB-a.
Bravo Rohatinski! Jedni čovjek u hrvatskoj vlasti koji ima dovoljno sposobnosti, znanja i hrabrosti uistinu se boriti za interese svoje zemlje i reći kojekakvim lopovima i lažovima da su lopovi i lažovi. Ovi njemački bogatuni bi još više pokrali i i izvukli iz Hrvatske, a pritom još i pljuju na hrvatsku državu i hrvatske zakone. Rohatinski je napravio najbolju moguću stvar. Hvala Bogu da ga imamo.