Iako europski propisi jamče potrošačima ista prava kao i prilikom kupnje novih proizvoda, stvarnost često pokazuje drugačiju sliku. Kako bi provjerila provedbu tih propisa, Europska komisija i nadležna tijela za zaštitu potrošača iz 25 zemalja EU, Islanda i Norveške pokrenuli su opsežnu inspekciju. Tijekom pregleda 356 online trgovaca koji prodaju polovnu robu, otkriveno je da više od polovice njih, točnije 52%, ne poštuje europske zakone o zaštiti potrošača. Jedan od najvećih problema je nedostatak informacija – čak 40% trgovaca nije jasno naznačilo kupcima njihovo pravo na odustajanje od kupovine, odnosno mogućnost povrata proizvoda u roku od 14 dana bez dodatnih troškova i objašnjenja.
Još alarmantniji podaci odnose se na garancije i prava potrošača u slučaju reklamacija. Skoro 45% ispitanih trgovaca nije transparentno informiralo kupce o pravu na povrat neispravne robe, dok 57% nije poštovalo minimalnu zakonsku jednogodišnju garanciju za polovnu robu. Također, 34% online trgovaca koristilo je ekološke tvrdnje u marketinške svrhe bez stvarnih dokaza – 20% tih tvrdnji bilo je neosnovano, dok je 28% ocijenjeno kao obmanjujuće ili nepoštene prakse. Europska komisija ističe da je zaštita potrošača i pružanje jasnih informacija o trajnosti i popravljivosti proizvoda prioritet. Zbog nepravilnosti, čak 185 trgovaca upućeno je na daljnje istrage, ali još uvijek nije poznato kakve će sankcije uslijediti.
S druge strane, popularnost prodavaonica rabljene odjeće u Hrvatskoj stalno raste, a takva prodajna mjesta niču širom zemlje. Odjeća u takvim prodavaonicama najčešće dolazi iz zemalja Europske unije, poput Njemačke, Nizozemske i Švicarske, a veliki dio robe prolazi kroz distributivne centre u Slovačkoj. Ovisno o sezoni, zimska odjeća dolazi iz skandinavskih zemalja, dok ljetna uglavnom dolazi iz Italije.
Iako su prodavaonice rabljene odjeće sve popularnije, pitanje prava potrošača u ovom segmentu gotovo je potpuno zanemareno. Prema najnovijem izvještaju ThreadUp-a, online platforme specijalizirane za prodaju rabljene odjeće, predviđa se da će globalno tržište rabljene odjeće doseći vrijednost od 350 milijardi dolara do 2027. godine, piše Business Insider.
Zanimljivo je da su nekada kvalitetnu odjeću sve češće poklanjali prodavaonicama rabljene robe, dok je danas sve više vole preprodavati kako bi zaradili. Generacija Z značajno je promijenila način na koji društvo gleda na kupovinu rabljene odjeće, čineći kupovinu iz druge ruke dijelom popularne kulture. Dok su milenijalci u mladosti preferirali uniformne modne trendove i novu odjeću, pripadnici generacije Z naglašavaju autentičnost i održivost.
Ne samo onlein trgovci, prošetajte malo po Bauhausu i šikaniranju kupaca prilikom reklamacije. Kad trgovac spremi lovu u kasu, a nepotrude se apsolutno ništa, već su trgovinu od Drive In, do sitnih vijaka pretvorili u samoposlugu, uzmi i samo te čekamo na kasi. Onda slijedi reklamacija, sve će, i to po zakonu napraviti, da nedobijete lovu više nazad. Početci su obećavali puno, ali ih je mentalitet lokslnih moćnika i šlamperaj povukao/progutao u neka stara vremena. Na kraju shvatiš da bez imena i prezimena vlasnika kapitala, sicijalizam i kapitalizam se u konačnici svode na isto, sve je nečije i ujedno ničije, pritkano korupcijom do visokog menadžmnta, koji je također osiguran i to debelo od osobne odgovornosti.