Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Auti Automobili

U autoindustriji radi 15.000 ljudi, ali prave ‘igrače’ nismo privukli

Slovačka je bila u sličnoj poziciji kao mi,
a sada proizvodi milijun automobila, Nijemci grade tvornicu u Pančevu...
10. travnja 2018. u 06:30 1 komentara 1297 prikaza
Foto: Petar Glebov/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/3

Veliki svjetski interes za Rimčev električni superautomobil C_Two, čiji je prethodnik Concept_One prvi i jedini hrvatski izvezeni automobil, potaknuo je zanimanje za hrvatsku autoindustriju. Zna se da gotove automobile, pa ni sklapanje automobila izuzev Rimca – nemamo, ali brojne hrvatske tvrtke bave se proizvodnjom autodijelova.

AD Plastik Višegodišnji ugovori AD Plastiku novi poslovi za Ford, PSA, Renault i VW vrijedni 22,2 mil. eura

Najveća je AD Plastik, tvrtka koja se 1992. izdvojila iz bivše Jugoplastike i danas s 1400 zaposlenih u Hrvatskoj i još 1050 radnika u dvije ruske i jednoj tvornici u Srbiji proizvodi plastične interijere i eksterijere za automobile poput Renaulta, Peugeota, Citroena, Forda, Fiata i Volkswagena. Tu je i Cimos, hrvatska podružnica slovenskog diva iz Kopra u kojem su se nekad proizvodili i sklapali Citroeni, a koji je lani preuzela talijanska grupacija.

Cimos u Istri ima 1200 radnika koji, uz ostalo, proizvode složene sklopove, dijelove motora i mjenjača za prvu ugradnju renomiranih proizvođača poput Audija, Bentleya ili Volva. Ili proizvođač stakala Lipik glas, čijih 200-tinjak zaposlenika radi stakla za najluksuznije proizvođače automobila poput Ferrarija, Rolls-Roycea ili BMW-a.

– Procjenjuje se da u Hrvatskoj oko 120 tvrtki proizvodi autodijelove ili pružaju određene usluge autoindustriji, a zapošljavaju oko 15.000 radnika. To su tvrtke iz različitih djelatnosti poput metaloprerađivačke, strojogradnje, prerade plastike, tekstila, kože, stakla, pružatelji usluga projektiranja i slično. U to su uključene velike kompanije, ali i one sasvim male poput malih obrta. Neki su potpuno orijentirani na automobilsku industriju, a nekima je to samo jedan tržišni segment – objašnjava Zoja Crnečki, direktorica AD klastera, jedne od udruga koja okuplja trenutačno 11 tvrtki koje su međusobno interesno povezane. No, kakvo je trenutačno stanje u odnosu na početak krize 2008. godine?

– Stanje u svjetskoj i hrvatskoj autoindustriji znatno je bolje nego prije nekoliko godina. Autoindustrija je u posljednjih nekoliko godina vrlo zanimljiva i dinamična. Proizvođači automobila razvoj komponenti prebacuju na dobavljače, proizvođače samih komponenti, što povećava važnost dobavljača i dodanu vrijednost njihovih proizvoda. Budemo li pratili globalne trendove, ulagali u istraživanje i razvoj, obrazovanje i usvajanje novih tehnologija, mislim da možemo biti optimistični – kaže Zoja Crnečki.

A tvrtka AD Plastik je u 2017. godini zabilježila jedne od najboljih rezultata u posljednjih 10 godina. Prihodi su joj porasli za 16,15 posto u odnosu na 2016. i iznose 1,08 milijardi kuna. Ostvarena neto dobit je 68,24 milijuna kuna, što je 37,3 posto više nego u 2016.

jakov kitarović Brzo našao posao Jakov Kitarović zaposlio se kao savjetnik u AD Plastiku

– Država zasigurno može pridonijeti poboljšanju poslovanja proizvođača automobilskih dijelova, jer ne smijemo zanemariti činjenicu da je sjedište naše kompanije u zemlji u kojoj ne postoji ni jedan proizvođač automobila. Ponovo spominjemo jaku kunu u odnosu na euro, što svim izvoznicima stvara teškoće, ali vjerujemo da će se prelaskom na euro to riješiti. Troškovi poslovanja, porezi, davanja i cijene energenata u Hrvatskoj poprilično su visoki, na što država također može utjecati. Razvoj ukupnog gospodarstava te poticaji za investicije i zapošljavanje također znatno pridonose poboljšanju sveukupne slike – kaže predsjednik uprave AD Plastika Marinko Došen.

I dok su druge republike bivše države imale proizvodnju automobila, što su i danas kapitalizirale Srbija (Fiat) i Slovenija (Renault), Hrvatska je po tom pitanju bila zapostavljena i sve do danas nismo uspjeli privući nijednog proizvođača automobila, dok su u isto vrijeme države Višegradske skupine Poljska, Češka, Mađarska i Slovačka, kao i Rumunjska postale prave automobilske velesile.

Primjerice, u Slovačkoj, koja je bila u sličnoj poziciji kao Hrvatska nakon pada komunizma, danas se godišnje proizvede više od milijun automobila i u autoindustriji izravno radi 125.000 radnika. Posljednja je vijest da će njemački proizvođač automatskih mjenjača ZF graditi tvornicu u Pančevu u Srbiji te u njoj zaposliti 540 ljudi. Zbog čega je to tako, gdje smo pogriješili?

– Podbacili smo u privlačenju investitora iz područja industrije, a potpuno smo neuspješni u privlačenju velikih igrača iz autoindustrije. Veliki val investicija proizvođača automobila je prošao, no kontinuirano se sporadično investira u nove tvornice automobila i komponenti, stoga mislim da postoji mogućnost privlačenja investicija u Hrvatsku. Imamo dobru geostratešku lokaciju u EU i velika je šteta što je nismo iskoristili. No, kod velikih investicija bitno je ispuniti osnovne infrastrukturne preduvjete, npr. osigurati potrebne površine zemljišta koje su vlasnički čiste i objedinjene i s raspoloživom infrastrukturom. Naravno, važan je i potencijal za dodatne manje investicije kooperanata u blizini. Ujedno moramo biti povoljniji od konkurentskih zemalja po pitanju troškova radne snage, energenata, naknada, davanja, porezne politike, zakonske regulative, poticaja i olakšica. Ako sve ispunimo, kod velikih investicija važan je angažman najviših predstavnika Vlade i posebno prilagođen pristup svakoj velikoj investiciji – kaže Zoja Crnečki.

 | Autor : Dubravka Petric/PIXSELL Foto: Dubravka Petric/PIXSELL

Pregovara se samo o cijeni

Tvrtka Multinorm, koja je godinama poslovala u Cerni, a posljednjih tjedana djeluje u novom pogonu u Gradištu kod Županje, već gotovo 20 godina radi s europskim automobilskim divovima: Audijem, BMW-om i VW-om. Za njih dizajniraju i izrađuju naprave koje se koriste pri proizvodnji automobila.

– Oni dođu sa svojim zamislima i zahtjevima, mi to u projektnim uredima dizajniramo i zatim u pogonima izrađujemo. Radimo s njima već gotovo 20 godina što je dokaz da su zadovoljni našim radom i kvalitetom proizvoda – kaže direktor tvrtke Multinorm Igor Begović te dodaje da je Multinorm primjer da i jedna tvrtka s istoka Hrvatske može poslovati i surađivati s tako velikim tvrtkama. Objašnjava da je u suradnji s autotvrtkama visok prag zahtjevnosti, ali i da nije nemoguće ispuniti sve što kupci traže. Prema njegovim riječima, neophodno je tehnologiju, način rada i pristup poslu prilagoditi njima. Stoga su im i pogoni opremljeni najmodernijim strojevima. Begović kaže i da im je u dugogodišnjem poslovanju najteža zadaća naučiti domaće ljude njemačkim standardima i njemačkom načinu rada te stoga kontinuirano rade na edukaciji i specijalizaciji svojih radnika.

– Pri pregovorima o poslu s tvrtkama iz autoindustrije nema razgovora o kvaliteti i terminima isporuke jer su oni zadani i u tome ne smije biti ništa sporno. Pregovara se isključivo o cijeni – kaže Begović.

Multinorm zapošljava 195 radnika, a 99 posto proizvodnje završava u inozemstvu. (B. Bradarić)

C_Two ELEKTRIČNA JURILICA Pomama za C_Two: Rimac već gotovo rasprodao svih 150 komada? priznanje Rimac poduzetnik godine: Govorili su mi da odustanem. Dokazao sam da se može uspjeti! nexus tvrtke iz cerne Za BMW, Audi i VW odlazi 99 posto proizvodnje Nexusa i Multinorma

AD PLASTIK

– Vjerujemo da loši diplomatski odnosi Hrvatske i Rusije neće utjecati na naše poslovanje u Ruskoj Federaciji. Mi u Rusiji imamo dvije tvornice, i to na lokacijama Kaluga i Vintai. Ondje proizvodimo komponente za rusko tržište i zapošljavamo više od 800 ljudi, a tržište se oporavlja i prodaja raste – kaže predsjednik uprave Marinko Došen.     

PRO MIMATO

Pro Mimato je jedna od uspješnih manjih obiteljskih tvrtki, u zagrebačkom Kerestincu tipski proizvodi presvlake za sjedala i tepihe za automobile i ima 35 zaposlenih. Počeli su 1994. u garaži, a lani su imali prihod od 15,3 milijuna kuna. Sada je u završnoj fazi dogradnja proizvodne i skladišne hale za koju su iz fondova EU povukli 1,77 milijuna kuna od ukupne vrijednosti projekta od 5,53 milijuna kuna. Cilj im je, prema riječima voditeljice prodaje Ive Marić, ovogodišnji rast od 10%, za što moraju naći nove kupce, i zapošljavanje još pet radnika.     

IZ ISTANBULA STIGLI U ZAGREB
Svaki dan pripremamo 30 vrsta baklava, nismo ih mogli napeći ni usred krize
Otok Rab
Kraljevska oaza
Otok Rab: Istražite otok sreće koji skriva najljepše pješčane plaže na kojima se kupao i britanski kralj Edward VIII.
  • Avatar Oneill
    Oneill:

    Baš ta Auto industrija sa masovnim zapošljavanjima i nine dobro gdne zatvore vrata tu više nigdje neraste trava samo naprimer Ditreud.