Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Auti Automobili

Trošarine pred izmjenom, lobira se za uvođenje poreza na starije aute

U Hrvatskoj je oko 110.000 automobila starih godinu dana, 220.000 automobila koji imaju od dvije do pet godina, njih 250.000 starih između šest i devet godina i čak 1,150.000 automobila, ili čak dvije trećine ukupnog broja, starih deset i više godina.
22. kolovoza 2020. u 18:49 92 komentara 50058 prikaza
Ilustracija
Foto: Igor Soban/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Malo se kome 2020. godina neće dobro urezati u pamćenje. Što zbog pandemije koronavirusa, što zbog nekih drugih okolnosti, ova je godina mnogima život i poslovanje preokrenula naglavačke. Iako se u Hrvatskoj automobilska industrija ne gleda kroz prizmu gospodarskih grana koje su “zaslužile” pomoć kako bi opstale ili krizu prebrodile sa što manje rezova, činjenica je da je autoindustrija među najpogođenijima.

od početka godine Prodaja novih automobila prepolovljena, udio prodanih električnih vozila tek 0,6 posto

Jednako tako, činjenica je da kad iz tvornica i salona na cestu izađe manje novih automobila pada zarada automobilskih divova, urušavaju se radna mjesta njihovih djelatnika, ali drastično se srozava i ispravnost voznog parka pojedine države, a posljedično i sigurnost na njezinim cestama.

Automobili i promet duboko su prodrli baš u svaku sferu društva, pa se ni potresi u autoindustriji ne mogu promatrati jednodimenzionalno, već valja sagledati širu sliku i generalni utjecaj pada prodaje novih automobila na društvo. Konkretno, prema podacima koje je za prvih šest mjeseci ove godine prikupio Centar za vozila Hrvatske, prosječna starost voznog parka u Hrvatskoj je porasla. Nakon nekoliko godina kontinuiranog pomlađivanja, vozni nam se park ove godine postarao. Vozila na našim cestama sada su u prosjeku stara 15,12 godina.

– To je znatno više od prosječnih 13,83 godine, koliko smo zabilježili na kraju 2019. godine – kazao je Tomislav Škreblin, rukovoditelj Tehničkog odjela u Centru za vozila Hrvatske. Kako je došlo do toga? Kako to u pravilu biva, spojilo se nekoliko loših struja. Prva je drastičan pad prodaje novih automobila u Europi, pa i u Hrvatskoj. Štoviše, tržište novih automobila u Hrvatskoj je palo najviše među zemaljama članicama Europske unije.

Pad automobilskog tržišta u Hrvatskoj nakon prvih šest mjeseci ove godine – u usporedbi s istim razdobljem godinu prije – iznosi čak 54,4 posto. Španjolska je na drugom mjestu te ljestvice (-50,9 posto), dok je Portugal treći (-49,6 posto). Pad tržišta novih automobila veći od 40 posto zabilježen je još u tri države: Italiji (-46,1 posto), Bugarskoj (-44,5 posto) i Grčkoj (-44,2 posto).

KRIZA Od svih zemalja EU, Hrvatska ima najveći pad tržišta novih vozila

Porez drugoj državi

Druga negativna struja koja je utjecala na lošu krvnu sliku hrvatskog voznog parka strah je od neizvjesnih mjeseci koji su pred nama. Taj je strah rezultirao odgodom kupnje automobila za tri-šest mjeseci, kod onih koji su namjeravali kupiti novi auto. Naime, koronavirus je na nekoliko tjedana, ponegdje i mjeseci, zatvorio tvornice automobila i njihovih dijelova. Zatvorio je privremeno i autosalone, a kad su oni ponovno otvoreni, kad se i proizvodnja pokrenula, automobilska industrija suočila se s izostankom kupaca. Treća loša struja sve je veći broj uvezenih rabljenih automobila, nauštrb novih.

Osim što tako na naše ceste stižu stariji auti, porez se nerijetko plaća u drugoj državi koja ima nižu poreznu stopu od Hrvatske. Od automobila koji su u prvih šest mjeseci ove godine prvi put registrirani u Hrvatskoj, oko 17.000 ih je novih, a 30.000 rabljenih, dakle unesenih iz ostalih europskih država. Nadalje, kupci rabljenih automobila pod dojmom pandemije koronavirusa snizili su očekivanja, a s njima i planirani budžet za kupnju automobila. Manje novca znači stariji automobil. Prosječna starost rabljenih vozila koja su ove godine u Hrvatskoj prvi put registrirana iznosi 8,32 godine, odnosno 7,43 godine govorimo li samo o osobnim automobilima. I tu bilježimo povećanje u odnosu na prvo polugodište prošle godine, kada su u Hrvatsku novopristigli rabljeni automobili bili u prosjeku stari 6,22 godine.

Navedeni miks novih i rabljenih osobnih automobila koji su ove godine stigli na naše ceste nije pomogao ionako nepovoljnom odnosu snaga između novih, srednje starih i jako starih automobila. U Hrvatskoj je trenutačno oko 110.000 automobila starih godinu dana, 220.000 automobila koji su stari od dvije do pet godina, njih 250.000 starih između šest i devet godina i čak 1,150.000 automobila starih deset i više godina. Čak dvije trećine našeg voznog parka čine metalni starci! To je trenutačna situacija na našim cestama. Lošija je od one s kojom smo zakoračili u 2020. godinu, a već smo tada upozoravali da će ova godina za automobilsku industriju biti jedna od izazovnijih.

Zagreb: Nakon potresa centrom grada počeli voziti tramvaji, a Bandić se vozio jedanaesticom natječaj ide dalje Holding ne odustaje od automobila unatoč kritikama, ali i nalazu revizije

Naime, zahtjevi vozača za što boljom povezivošću, i zahtjevi institucija koje prate sigurnost za što naprednijim sigurnosnim sustavima u vozilima preklopili su se s novim ekološkim propisom. Po pravilniku koji je u EU na snagu stupio prvog dana 2020. proizvođači automobila morat će za aute prodane na europskom tržištu za svaki gram koji prijeđe 95 g ugljikova dioksida platiti 95 eura kazne. Tih 95 eura na prvu ne zvuči puno, no uzmemo li u obzir da novi auti kakvi se prodaju u zemljama EU u prosjeku imaju 121 g CO2/km, to za jedan prodani automobil znači kaznu od 2470 eura. Već smo radili izračune na primjeru proizvođača koji proda samo 1500 vozila godišnje – na temelju toga on će platiti 3,705.000 eura kazne zbog prekobrojnih grama ugljikova dioksida!

Stoga je jasno da se prije koronavirusa kao najbitniji izazov uvoznicima i trgovcima novih automobila za ovu godinu nametnulo usklađivanje novih registriranih vozila s prosječnom emisijom CO2 od 95 g/km. Nove tehnologije koje smanjuju emisije štetnih tvari puno koštaju, pa njihova ugradnja poskupljuje vozila, koja su i dosad velikom dijelu hrvatskih građana bila teško dostižna. No, kako bi se reklo, ni to nije sve. U cijeli taj kaos zahtjeva i propisa upleo se i WLTP, odnosno novi protokol testiranja potrošnje (a s njom povezanog i ispuha CO2) kod novih automobila. Stari NEDC protokol podrazumijevao je testiranje u laboratorijskim uvjetima, pa je deklarirana potrošnja bila litru i pol do dvije niža od realne, što je bilo nepošteno prema kupcima automobila.

Novi WLTP podrazumijeva testiranje u realnim uvjetima vožnje, što znači točniju informaciju o potrošnji i CO2 emisiji za kupce vozila, ali i veći iznos poreza u onim državama u kojima se porez obračunava i temeljem CO2 emisija. A mi smo upravo takva država – naš Poseban porez na motorna vozila (PPMV), poznat i kao trošarina, računa se i temeljem CO2 ispuha, što znači da bi po sadašnjem načinu izračunavanja trošarine novi automobili trebali (dodatno) poskupjeti kad 1. siječnja 2021. na snagu stupi WLTP u punom obujmu. Zasad se prilikom obračunavanja trošarine koristi korelirani NEDC, ali tako će biti još samo do kraja ove godine. Zato je u pripremi novi način obračunavanja trošarine koji bi trebao spriječiti drastičan rast cijena novih automobila nakon 1. siječnja 2021. godine.,

Tesla's primary vehicle factory reopens in Fremont račun od 1,4 milijuna eura Online kupnja ga skoro skupo stajala: Umjesto jednog automobila, greškom ih naručio 27

Iz Carinske uprave potvrdili su nam da se na tome radi, ali konkretan prijedlog novog načina oporezivanja još nije gotov. Sa željom da se uvaže njihovi problemi, kao i da se povedemo za državama čiji porezni sustav blagonaklonije gleda prema novim automobilima, Sektor za trgovinu Hrvatske gospodarske komore uputio je Ministarstvu financija svoj prijedlog izračuna PPMV-a, za razdoblje od 1. siječnja iduće godine.

Navode da je cilj njihova prijedloga trajno sniziti opterećenje kupnje novog vozila te samim time unaprijediti vozni park u Hrvatskoj, smanjiti prosječnu starost voznog parka, imati veći dio voznog parka u fiskalnoj zoni (jamstveni ciklus, ovlaštena i prijavljena mreža, godišnji porez na motorna vozila…), pozitivno utjecati na energetsko-ekološku obnovu voznog parka, pojednostaviti sustav obračuna PPMV-a, uravnotežiti tržišnu utakmicu, povećati sigurnost vozača te smanjiti troškove zdravstvenog sustava vezane za prometne nesreće.

Naglašavaju također da u ovom trenutku najmanje 11 država članica EU priprema mjere poticaja za kupnju novih vozila što donosi rizik izvoza energetski, ekološki i sigurnosno loših vozila na hrvatsko tržište. Taj prijedlog predviđa smanjenje prihoda državnog proračuna kroz poticajna davanja prilikom kupnje novih vozila. Manjak u proračunu trebao bi se nadomjestiti promjenom načina obračuna godišnjeg poreza na cestovna motorna vozila. Računa se da bi se intervencijom u obračunavanje davanja na vozila građane moglo potaknuti na kupnju novih ili novijih rabljenih vozila.

HGK predlaže promjene

Prijedlog HGK podrazumijeva trajno ukidanje vrijednosne naknade kod obračuna PPMV-a. Pojašnjavaju da u Hrvatskoj već sada 59,4% vozila ne plaća vrijednosnu naknadu jer se ona obračunava samo na vozila skuplja od 150.000 kn, a takvih je 2019. u Hrvatskoj prodano 25.579 (od ukupnih 62.938), dakle 40,6%. Po prijedlogu iz Hrvatske gospodarske komore, PPMV bi se računao samo na temelju emisija CO2 izraženih po novoj WLTP normi. Ovisno u koju bi kategoriju automobil sa svojom emisijom CO2 upao, njegov bi kupac u cijeni vozila – ako se radi o dizelašu – plaćao osnovnu naknadu u iznosu od 185 do 148.935 kuna (najveći iznos je za vozila s emisijom većom od 270 grama CO2 po km), plus iznos koji bi se također po kategorijama računao tako da se za svaki gram CO2 kojeg automobil emitira po kilometru plaća od 80 do 1550 kuna (također, najveći iznos je za vozila s emisijom većom od 270 grama CO2 po km).

Eko poticaji Za jedan električni auto građani zatražili 50% ukupnih poticaja od 22 milijuna kuna

Za vozila s benzinskim ili pogonom na plin, osnovna naknada kretala bi se od 95 do 72.220 kuna, dok bi iznos koji bi se plaćao po svakom emitiranom gramu ugljikova dioksida bio između 25 i 1000 kuna. Prenesemo li taj prijedlog na konkretne automobile, za dizelski Volkswagen Golf 1,6 TDI DSG Comfortline sa 115 KS sada se na temelju cijene i 104 grama CO2/ km (korelirani NEDC) plaća 4335 kn Posebnog poreza na motorna vozila. Po prijedlogu iz HGK, na isti bi se automobil iduće godine temeljem 142 g CO2/km (WLTP u punoj primjeni) plaćalo 6375 kn. Za benzinski Ford Focus Groove 1,0 sa 125 KS (107 g CO2/km; korelirani NEDC) sada se plaća 4917 kn trošarine, a iduće bi se godine po ovom prijedlogu (143 g CO2/ km; WLTP u punoj primjeni) plaćalo 3020 kn.

Navedeni prijedlog, međutim, ima jako malo izgleda da postane realnost. Barem kako sada stvari stoje. – Sustav oporezivanja motornih vozila posebnim porezom na motorna vozila u potpunosti je usklađen s pravnom stečevinom EU. Hrvatska je u normativnom uređenju PPMV-a, koji u EU predstavlja registracijski porez, u svoje zakonodavstvo inkorporirala prije svega praksu Suda EU, kao temeljni izvor prava. Valja naglasiti da je RH jedna od rijetkih država članica protiv koje Europska komisija nije pokretala tzv. infringment postupke zbog povrede prava EU u oporezivanju vozila. Hrvatska će zbog pune primjene WLTP-a od 1. siječnja 2021., kada će se prestati prikazivati podaci o koreliranom NEDC-u, uskladiti svoj sustav oporezivanja PPMVom – naveo je Zvonimir Marinović iz Carinske uprave.

Pojednostavljeno rečeno, uvedemo li bilo kakav sustav koji bi penalizirao starija vozila, prijeti nam sankcija EU. Dio prijedloga HGK predviđa da se upravo od vlasnika automobila starijih od deset godina namakne novac koji bi se izgubio olabave li se porezne uzde na novim automobilima. Naime, trenutačno se godišnji porez na cestovna motorna vozila plaća samo do deset godina starosti automobila, a iznos poreza to je manji što je automobil stariji i slabiji. Po prijedlogu iz HGK, porez bi se plaćao i na vozila starija od deset godina, a osim snage motora i godina, prilikom određivanja visine poreza važno bi bilo i je li motor automobila najnovije norme Euro 6d ili udovoljava starijoj (lošijoj) normi.

Ovisno o normi kojoj motor udovoljava, iznos poreza temeljen na snazi motora i godištu vozila množio bi se koeficijentom 1, 1.2, 1.5, 1.8 ili 2 (norma Euro 3 ili starije). U praksi to znači penaliziranje prastarih automobila, a to opet – rekli bi zagovornici sadašnjeg sustava – nije u duhu pravnih stečevina EU. Iz HGK na to izvlače svoje argumente – broj osobnih vozila starijih od 10 godina u Hrvatskoj je 1,151.448, pa 66,6% od 1,728.911 osobnih vozila na našim cestama nije obveznik poreza na cestovna motorna vozila. Nadalje, Euro 6 motori pogone manje od 22% svih osobnih vozila, a više od 50% vozila starijih od 10 godina ispod je Euro 5 norme. No vlasnici starijih vozila zasad ne moraju strahovati od novog poreza.

DRŽAVNE NEKRETNINE Državna tvrtka pokrenula nabavu: Žele limuzinu koja mora biti metalik srebrna, dizel, automatik...

Novca se nitko ne želi odreći

– Plaćanje poreza na cestovna motorna vozila, koji jednom godišnje plaćaju pravne i fizičke osobe koje su na dan registracije odnosno ovjere produženja važenja prometne dozvole vlasnici osobnih automobila, motocikala i četverocikala, uređeno je Zakonom o lokalnim porezima. Izmjene Zakona o lokalnim porezima nisu predviđene Planom zakonodavnih aktivnosti Vlade za 2020. – odgovorili su iz Porezne uprave na naš upit o eventualnom uvođenju godišnjeg poreza na automobile starije od deset godina. A kad u taj koloplet problema, želja i mogućnosti uvedemo i novac...

Naime, novac koji je od kupnje automobila lani ušao u državni proračun (i kojega se nitko neće odreći) nije zanemariv – na 67.466 novih vozila prodanih 2019. obračunato je 733,676.769 kuna Posebnog poreza na motorna vozila, a na 89.367 rabljenih naplaćena je 555,069.551 kuna. Dakle, temeljem trošarine lani je u proračun od novih i rabljenih vozila ukupno ušlo 1.288,746.320 kuna. Daleko najveći novac, naravno, ubran je upravo od novih osobnih automobila – 711,753.645 kuna. 

Zaprati kanal Večernjeg | Autor :

Vladimir Pecelj
POVRIJEĐEN I LJUTIT
Životna drama čovjeka kojem su se mnogi divili, oduzeli su mu krov nad glavom
Računalo
Novi način učenja
5 stvari koje trebate znati prije kupovine laptopa za novu školsku godinu
  • sisavac:

    A koliko su vlasnici starijih vozila već uplatili poreza u proračun, pdv, trošarine...? I sad bi im uhljebi iz hgk opalili još jednom porez? Sramota, ukinuti hgk, nek rade pravi posao. U statistikama prometnih nesreća nema starosti vozila. Kad sletiš ... prikaži još! s ceste pri 150 na sat, nevažno je vozio ti opela iz 94-e, ili bmw iz 2018.... Brzina, nepoštivanje razmaka, prednosti, to su uzroci nesreća, a ne starost. Tehnički pregled su prošli i jedni i drugi, jel tako? Ceste su bolje nego ikad. Svašta.

  • volim.hrvatsku65:

    Moja zena ima Hondu staru 12 godina , presla je 96.000 km .... Radi kao urica, ful oprema ... Treba li ona kupiti novi auto da bi mi malo pomogli njemackoj industriji automobila ili ....???? Sto znaci starost auta , ... prikaži još! ako je auto dobro odrzavan ????

  • volim.hrvatsku65:

    Usput dragi novinarcici .. Pitajte HGK koji je posao dogovorio za nase firme od svoga osnutka do danas ???? Odgovor - NIJEDAN !!!! A znadu otici njih 20 npr. u Japan na 3 tjedna ... Provjerite ...