Hrvatska je na začelju država Europske unije prema sigurnosti cestovnog prometa. Prema preliminarnim podacima Europske komisije u 2022. godini u Hrvatskoj je zabilježen 71 smrtni slučaj na milijun stanovnika. Od Hrvatske su lošije samo Bugarska sa 78 i Rumunjska s 86 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika.
Lani je u Hrvatskoj u cestovnom prometu život izgubilo 275 osoba, što je u odnosu na 2021. za 5,8 posto manje jer su tada poginule 292 osobe. U pandemijskoj 2020. zbog zatvaranja imali smo 237 poginulih na cestama, najmanje od 1971., od kada MUP vodi statistiku. No 2020. i druge države zbog manjeg prometa imale su manje poginulih, pa su od Hrvatske 2020. s 58 poginulih na milijun stanovnika bile lošije Litva, Poljska, Bugarska, Latvija i Rumunjska, dok su u 2021. kada je Hrvatska imala 72 poginula na milijun stanovnika, iza nas bile samo Latvija, Bugarska i Rumunjska.
Ipak, pozitivno je što je Hrvatska lani imala 7% manje smrtnih slučajeva na 1000 stanovnika u odnosu na pretpandemijsku 2019.
Prošle je godine ukupno na cestama EU život izgubilo oko 20.600 osoba, što je povećanje od 3% u odnosu na 2021., jer se razina prometa oporavila nakon pandemije. To, međutim, predstavlja 2000 smrtnih slučajeva manje (-10%) u usporedbi s pretpandemijskom 2019. godinom. Cilj EU i UN-a jest prepoloviti broj smrtnih slučajeva u prometnim nezgodama do 2030. godine.
Prosjek EU u 2022. godini jest 45 poginulih na 1000 stanovnika, što je 10 posto manje u odnosu na 2019. godinu. Međutim, napredak je bio vrlo neujednačen među državama članicama. Najveći pad, više od 30%, zabilježen je u Litvi i Poljskoj, a Danska također bilježi pad od 23%. S druge strane, u posljednje tri godine broj poginulih na cestama u zemljama kao što su Irska, Španjolska, Francuska, Italija, Nizozemska i Švedska ostao je prilično stabilan ili je porastao.
Najsigurniji cestovni promet ima Švedska u kojoj je u 2022. zabilježen 21 smrtni slučaj na milijun stanovnika. Slijedi Danska s 26 poginulih, pa Irska s 31, Njemačka i Finska s 34, Nizozemska s 35... Vrlo su sigurne i europske države koje nisu članice EU, Norveška s 23 poginula na milijun stanovnika, Island s 24 te Švicarska s 31. S druge strane su Mađarska s 56, Grčka s 58, Litva sa 60, Portugal sa 63 te Hrvatska (71), Bugarska (78) i Rumunjska (86). Slovenija je s 40 poginulih na milijun stanovnika znatno ispod prosjeka EU.
Zanimljivo, EK je dao i preliminarnu statistiku za zapadni Balkan, pa tako Albanija i Kosovo imaju po 59 poginulih na milijun stanovnika, Sjeverna Makedonija ima 65, Srbija 81, a najviše Crna Gora – 118. Za 2022. godinu podataka za BiH nema, a ona je u 2021. imala 74 smrtno stradala na milijun stanovnika.
Na temelju dostupnih podataka za 2021. (detaljni podaci za 2022. još nisu dostupni) u EU, 52% smrtnih slučajeva u prometu dogodilo se na ruralnim cestama, naspram 39% u urbanim područjima i 9% na autocestama. Muškarci su činili više od tri četvrtine poginulih (78%). Putnici u automobilu (vozači i putnici) činili su 45% svih smrtnih slučajeva na cestama, dok su pješaci predstavljali 18%, korisnici motornih vozila na dva kotača (motocikli i mopedi) 19% i biciklisti 9% ukupnih smrtnih slučajeva.
U urbanim područjima uzorak je vrlo različit s ranjivim sudionicima u prometu (pješaci, biciklisti i korisnici motornih vozila na dva kotača) koji su činili nešto manje od 70% ukupnih smrtnih slučajeva. Posebno zabrinjava porast stradalih biciklista, koji su jedina skupina sudionika u prometu koja nije zabilježila znatan pad smrtnih slučajeva tijekom posljednjeg desetljeća. Primjerice, u 2022. preliminarni podaci iz Francuske pokazuju porast od 30% u broju smrtno stradalih biciklista u usporedbi s 2019. godinom.
MUP-ova statistika je iskrivljena jer ne uzima u obzir da Hrvatska godišnje ima i 20 milijuna turista koji većinom dolaze u automobilima i također sudjeluju u prometu na hrvatskim cestama. Nije isto imati 275 poginulih na 3.8 milijuna stanovnika i 275 poginulih na 3.8 milijuna stanovnika + 20 milijuna turista.