Vozilo je od krajnje linije odmaknuto desetak metara. Toliko mu je potrebno da bi postiglo brzinu od 56 kilometara na sat. Tom brzinom ulazi u sudar na drugom kraju prostora. Već u idućem trenutku staklo i krhotine šibaju po zraku uz prodoran zvuk. Karoserija se smrskala, a u fragmentima kokpita vide se crvena, plava i žuta boja. Radi se, dakako, o crash testu.
Lutka oponaša čovjeka, a netom prije testa istraživači je boje različitim bojama kako bi vidjeli koji dio tijela se sudario s kojim dijelom kokpita. Ovo se radi kako bi se ponašanje automobila, pa i njegovih sustava sigurnosti, vidjelo u praksi. Sustavi sigurnosti potom se prilagođavaju potrebama uočenima 'na cesti'.
Sigurnost nekada i danas
Sustavi sigurnosti u vozilima uvelike su se promijenili u posljednjih dvadesetak godina. Razlika se vidi već u analizama gdje su se uspoređivali modeli iz 2000. s onima iz 2008. godine. Prema analizama je vidljivo da je vjerojatnost sudara, u otprilike 170 tisuća kilometara, s mlađim modelom automobila za 5 posto manja. Kada se u obzir uzme auto iz 1980. godine i onaj star 13 godina, šanse za sudar s novijim automobilom manje su za čak 22 posto.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, od 1996. godine do danas, broj prometnih nesreća se smanjuje. Njihova brojka tako se od prije 16 godina do 2020. i više nego prepolovila, a isto tako mijenja se konstantno i struktura nesreća. Prošle godine je onih s poginulima bilo 237, a 1996. te je brojka bila viša za 360 nesreća. Brojevi ozlijeđenih na cestama isto se smanjuju pa tako već posljednjih desetak godina broj nesreća samo s materijalnom štetom zauzima oko 70 posto u njihovoj cjelokupnoj strukturi.
Uzevši u obzir navedeno, može se vidjeti da se sigurnost na cestama povećala, a tome zasigurno u prilog idu, osim sigurnijih cesta, bolje edukacije i drugi faktora, i poboljšani sustavi sigurnosti. Tako tvrdi i stručnjak iz Centra za vozila Hrvatske, Luka Dorić, koji ističe – Sigurnost novih vozila se značajno povećala. Prvenstveno se to odnosi na ADAS.
Sustavi sigurnosti prisutni su u svim automobilima, bili oni novi ili stari, a razlika je u njihovoj naprednosti i pomoćnim značajkama kao što su, primjerice, parkirni senzori
Sustavi sigurnosti
ADAS (Advanced Driver Assistance Systems) je zajednički naziv za skup naprednih sustava za podršku vozaču pri upravljanju vozilom. Jedni od prvih sustava su ABS i ESP koji su još uvijek, godinama nakon pojave ADAS- a, i dalje nezaobilazni kada se priča o sigurnosti automobila. Bitna je i izvedba karoserije koja se danas radi tako da se pri sudaru najmanje deformira u području putničkog prostora. ABS je sustav protiv blokiranja kotača kojeg u današnjici poznaje svaki vozač, a situacija je ista i sa sustavom kontrole proklizavanja.
Međutim, neki su sustavi prisutni samo u novijim automobilima čime poboljšavaju njihovu sigurnost u odnosu na starije modele. To su, primjerice, sustav prepoznavanja prometnih znakova, sustav za upozoravanje u slučaju umora vozača, sustav nadzora mrtvog kuta te sustav upozorenja i zadržavanja vozila u prometnom traku. Jedan od najznačajnijih sigurnosnih sustava je svakako sustav automatskog kočenja (AEB) koji će smanjiti brzinu naleta vozila na prepreku, ako vozač ne reagira samostalno. Ugradnjom ovakvih sustava, stupanj automatizacije vožnje se povećava što znači da se smanjuje prostor za ljudske pogreške.
– Naravno, uvijek postoji potencijal za razvoj. Trenutačno je to u sferi autonomnih vozila, ali ti se sustavi još moraju značajno poboljšati kako nijedan sudionik u prometu ne bi bio u opasnosti – govori Luka Dorić iz CVH-a.
ADAS u najnovijim automobilima
Sustavi ADAS- a konstantno su u razvoju pa se sigurnost automobila poboljšava iz modela u model, a već su poznate neke značajke koje bi uskoro mogle biti sasvim uobičajene, a danas ih imaju samo najmoderniji automobili.
To je, primjerice, centralni zračni jastuk čija je uloga sprečavanje međusobnog udara vozača i suvozača. Novitet je i stražnji senzor koji na vozilu koje se kreće do tri kilometara na sat, zaključava putnička vrata u slučaju detektiranja prijetnji. U razvoju je i autonomno parkiranje automobila čije varijacije zasad ima samo par marki automobila. Situacija je otprilike ista i s kamerom koja snima okruženje auta u 360 stupnjeva, a posebno je korisna pri zahtjevnom parkiranju.
Važnost tehničkog pregleda
Prosječna starost voznog parka u Hrvata je skoro 14 godina što znači da se na hrvatskim cestama svakako nalaze automobili s pomalo zastarjelim sustavima sigurnosti. Iako moderniji automobili jesu sigurniji, stariji automobili nisu nesigurni – trebaju potpunu pozornost i fokus vozača te redovito održavanje.
– Važno je naglasiti i da stariji auto može biti ispravan i siguran – bitno je redovito održavanje. Dakle, vozači trebaju i sami učestalo provjeravati jesu li svi sustavi u optimalnom stanju, a na tehničkom pregledu vozila vlasnici mogu dobiti pouzdane informacije što bi trebalo popraviti ili zamijeniti da bi bili sigurni – ističe stručnjak iz Centra za vozila Hrvatske.
Svi automobili koji su prošli redovni tehnički pregled tehnički su ispravni, a svi moderni sustavi samo su dodatak. U konačnici, većina nesreća izazvana je ljudskom nepažnjom, a ne iznenadnim kvarom vozila.
Sadržaj nastao u suradnji s Centrom za vozila Hrvatske.
