Vožnja u krivom smjeru ili unazad na autocesti, zaustavljanje bez ikakvog razloga usred tunela, kotač koji nekontrolirano juri autocestom ili trupci koji ispadaju s tegljača po kolniku... sve su to prizori koji se mogu, nažalost, vidjeti na našim autocestama i na snimkama koje su Večernjem listu ustupili iz Hrvatskih autocesta.
Opreza stoga nikad nije dosta, a snimke koje objavljujemo služe kao upozorenje da je neodgovorno ponašanje na autocestama vrlo opasno i može imati pogubne posljedice za sigurnost putnika.
Najčešća opasnost na autocestama je pri tome vožnja u krivom smjeru. U HAC-u kažu da su s ciljem smanjenja slučajeva vožnje u krivom smjeru na čvorovima autocesta postavile znakove “STOP Krivi smjer”, a postavili su i “vibro trake” koje zvučno upozoravaju vozače na prelazak u krivi smjer. Te trake postavljene su i u tunelima na autocesti.
U HAC-u savjetuju da je bitno da korisnik, ako na autocesti susretne vozilo koje vozi u krivom smjeru, ostane pribran i koncentriran na vožnju te što prije zaustavi vozilo na zaustavnoj traci. Pri tome objašnjavaju da vozači u krivom smjeru vožnje najčešće se kreću po pretjecajnoj traci. Nakon zaustavljanja potrebno je nazvati policiju 192, službu 112 i besplatni informativni telefon 0800-0422 ili 0800-0111, vodeći pri tome računa o vlastitoj sigurnosti, kažu u HAC-u.
Tek nakon objave informacije putem radija o završetku incidentne situacije može se nastaviti s normalnom vožnjom po autocesti. Radnici HAC- a nakon zaprimljene dojave o vožnji u krivom smjeru postupaju po Proceduri kojom su regulirani procesi kako bi se izbjegle neželjene posljedice ovakvog događaja. U HAC-u navode da je vožnja autocestama sigurnija i udobnija od vožnje ostalim cestama, ali vožnja autocestom se po nekim karakteristikama razlikuje od vožnje ostalim cestama.
– Prometnim pravilima i propisima utvrđeno je kako voziti, no postoje neka pravila ponašanja i sigurnosne navike koje se moraju usvojiti kako biste sigurno vozili autocestama. Na autocestama je najniži stupanj ugroženosti s obzirom na broj vozila, također se na njima događa manje prometnih nesreća, no kada se dogode, u pravilu su s vrlo teškim posljedicama – poručuju iz HAC-a.
>> Jurili autocestama: Srbin vozio 203, a Slovenac 244 km/h!
Što reći, nije ovo divlji Zapad, nego divlji Istok koliko god se mi trudili da tamo ne pripadamo!