Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Auti Vozim na gorivo budućnosti

Perspektive plina kao alternativnog goriva u prometu u Hrvatskoj

Prirodni plin prilikom izgaranja emitira znatno niže količine štetnih čestica te njegovo korištenje predstavlja korak ka prelasku na obnovljive izvore
22. siječnja 2020. u 16:41 14174 prikaza
Plin
Foto: Robert Anić/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/3

Promet je važna grana gospodarstva koja doprinosi gospodarskom rastu, zapošljavanju, jačanju konkurentnosti i stvaranju dobiti. No, istovremeno, pozitivne učinke prometa nužno je promatrati u odnosu na činjenicu da je taj sektor teret društva u različitim područjima, među koje se ubrajaju i onečišćenje zraka, odnosno emisija onečišćujućih čestica u zrak.

U sektoru energetike promet je najveći izvor emisije CO2, pri čemu veći dio potječe iz cestovnog prometa, posebno od vozila na dizelski pogon. Porast emisije stakleničkih plinova najteže je suzbiti upravo u tom segmentu, a prema nekim istraživanjima 73 % ukupne emisije CO2 u Europi potječe upravo iz cestovnog prometa.

Smanjenje štetnog utjecaja prometa na čovjeka i životni okoliš podrazumijeva sinkroniziranu primjenu inovativnih tehnologijskih, operativnih i ekonomskih mjera. Imajući to u vidu, Europska unija je donijela Direktivu 2014/94/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva koja je stupila na snagu u studenom 2014.

Plin | Autor : Borna Filić/PIXSELL Foto: Borna Filić/PIXSELL

Njome je definirano kako je u državama članicama potrebno izgraditi nove infrastrukturne mreže, poput onih za električnu energiju, prirodni plin, ukapljeni prirodni plin (UPP) i stlačeni prirodni plin (SPP) i, prema potrebi, vodik.

Zakonom o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva u pravni poredak Republike Hrvatske prenesene su odredbe navedene Direktive u onom dijelu koji se odnosi na državu članicu. U tom kontekstu, Zakonom se utvrđuje zajednički okvir mjera za uspostavljanje infrastrukture za alternativna goriva, kako bi se na najmanju moguću mjeru smanjila ovisnost o nafti te ublažio negativni utjecaj prometa na okoliš.

Plinacrova studija o razvoju tržišta stlačenog prirodnog plina (SPP/CNG) u prometu

Nešto prije donošenja spomenute Direktive, Energetski institut Hrvoje Požar je za Plinacro izradio Studiju o potpori razvoju tržišta stlačenog prirodnog plina (SPP) u prometu, u kojoj su, među ostalim, analizirane mogućnosti korištenja SPP-a u gradskom i prigradskom teretnom prometu te komunalnim djelatnostima, izgradnjom punionica uz Plinacrove magistralne plinovode. Zaključak studije bio je da je vožnja na prirodni plin jeftinija od one na benzin, dizel ili ukapljeni naftni plin (UNP), da korištenje prirodnog plina, kroz diversifikaciju izvora opskrbe, povećava opću sigurnost opskrbe te smanjuje potrebno održavanje vozila. Također je ukazano na činjenicu kako prirodni plin prilikom izgaranja emitira znatno niže količine štetnih čestica te kako njegovo korištenje predstavlja korak ka prelasku na obnovljive izvore poput bioplina ili vodika. Također su definirane optimalne lokacije izgradnje punionica stlačenog prirodnog plina, koje bi bile ukomponirane u postojeće benzinske postaje diljem Hrvatske i bile dostatne za kvalitetnu opskrbu vozila.

Tržište ukapljenog prirodnog plina (UPP/LNG) u prometu

Imajući u vidu skori dovršetak izgradnje terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG terminala) na otoku Krku, u perspektivi ranije spomenute Direktive, u prvi plan izbija korištenje ukapljenog prirodnog plina, u prometu. Direktiva je postavila obveze zemljama članicama za uspostavu mjesta za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom (UPP) na transeuropskoj prometnoj mreži, pri čemu se Hrvatska nalazi na dva koridora te mreže, na Mediteranskom koridoru i na koridoru Rajna-Dunav. Također je definirala da na udaljenostima od okvirno 400 - 600 km do 2025. godine treba biti dostupan odgovarajući broj mjesta za opskrbu UPP-om za kopneni i pomorski promet, a do 2030. godine za riječni promet.

Najveći tržišni potencijal UPP-a kao goriva svakako je u pomorskom prometu budući da će od ove godine operatori brodova koji plove europskim teritorijalnim morima i ekskluzivnim gospodarskim zonama biti dužni koristiti pogonsko gorivo koje ima manje od 0,5% sadržaja sumpora. Prema prognozama, za očekivati je da će primjena UPP-a u pomorskom prometu kod nas najprije krenuti s tzv. roll on/roll-off brodovima koji prevoze teret na kotačima (poput automobila i kamiona), a da će ih slijediti trajekti, manji putnički kruzeri, manji teretni brodovi s generalnim ili rasutim teretom te manji tankeri. Pored hrvatskih luka, prema iskazanom interesu, UPP s krčkog LNG terminala trebao bi se koristiti i u lukama Kopar, Trst i Venecija. Uzimajući navedeno u obzir, projekcije govore kako bi se do 2030. potencijal primjene UPP-a kao goriva u pomorskom prometu Hrvatske te opskrbe ranije spomenutih slovenskih i talijanskih luka razvio do oko 800.000 prostornih metara godišnje.

Plin | Autor : Davor Javorović/Pixsell Foto: Davor Javorović/Pixsell

Kad je riječ o cestovnom prometu, Europsko udruženje za vozila na prirodni plin i bioplin (NGVA Europe) procjenjuje da će do 2030. godine na cestama Europske unije biti oko 400 000 kamiona na plinski pogon od kojih će gotovo 300 000 biti na UPP pogon. Na prometnicama Republike Hrvatske u 2030. godini očekuje se prometovanje oko 1000 teških teretnih vozila s pogonom na UPP. Pri određivanju procjene potrebne infrastrukture za opskrbu cestovnih vozila na ovaj pogon, uzeta je u obzir potreba osiguravanja mogućnosti prometovanja teških motornih vozila na UPP glavnim prometnim pravcima Republike Hrvatske, uz naglasak na njihove dijelove koji čine dio osnovne transeuropske prometne mreže. Kada se u kalkulaciju uzme prethodno navedeno, te uzimajući u obzir i potrebu opskrbe UPP-om kao gorivom kopnenog prometa Slovenije i Mađarske, potencijal primjene UPP-a kao goriva do 2030. godine u teškom cestovnom prometu u Republici Hrvatskoj, Mađarskoj i Sloveniji kreće se na razini od oko 440 000 prostornih metara godišnje.

U usporedbi s drugim vrstama prometa, riječni promet je energetski učinkovit, siguran, gotovo bez zagušenja i tih. Unatoč tome, napredak u smanjenju onečišćenja zraka nije u skladu s navedenim povoljnim trendom te povećanje korištenja UPP-a kao alternativnog goriva može pomoći ovom prometnom sektoru prilikom hvatanja koraka s ostalim vrstama prometa. Projekcije govore da bi se do 2030. potrebe riječnog prometa za hrvatske luke Vukovar, Osijek, Slavonski Brod i Sisak te za mađarsko tržište mogle kretati na razini od oko 60.000 prostornih metara godišnje.

Razvoj tržišta prirodnog plina u prometu

Uzimajući u obzir sve ranije navedeno, treba istaknuti kako postoji veliki prostor za rast korištenja prirodnog plina u prometu u Republici Hrvatskoj. Na to ukazuju ne samo trenutna razina potrošnje plina kao alternativnog goriva u prometu već i smjernice novoimenovane Europske komisije i prijedloga nove Energetske strategije Republike Hrvatske, snažno usmjerene ka smanjenju emisije CO2.

Alternativna goriva

Alternativna goriva podrazumijevaju goriva ili izvore energije koji služe, barem djelomično, kao nadomjestak za izvore fosilnih goriva u opskrbi prometa energijom i koji imaju potencijal doprinijeti dekarbonizaciji prometnog sustava te poboljšati okolišnu učinkovitost prometnog sektora. Između ostalog uključuju električnu energiju, vodik, biogoriva (tekuća ili plinovita namijenjena prometu, a proizvedena iz biomase), sintetička i parafinska goriva, prirodni plin, uključujući bioplin, u plinovitom (stlačeni prirodni plin – SPP) i ukapljenom obliku (ukapljeni prirodni plin – UPP) te ukapljeni naftni plin (UNP).

Sadržaj omogućio Plinacro

Prvi put više od 100 zaraženih u jednom danu u Hrvatskoj
LIJEČNICI UPOZORILI
Novi simptomi korone: mučnina, proljev, začepljenje ili curenje nosa
Huawei
PROMO
Huawei Next Image: Inspirirajte svijet svojom fotografijom i osvojite vrijedne nagrade