U prvih osam mjeseci u Hrvatskoj je, prema podacima Promocije plus, registrirano 32.245 novih automobila, što je 6,9 posto manje nego u istom razdoblju lani (34.619 vozila).
Najprodavanija marka i dalje je Volkswagen s 3669 registracija, druga je Škoda s 3008, treći Opel s 2904, pa slijede Kia, Dacia, Toyota, Renault, Hyundai, Audi, Peugeot...
Kod modela je najtraženija Škoda Octavia s 1356 registracija, koja je još u srpnju preuzela vodstvo od dotad vodeće Dacije Duster s 1234 registracije. Slijede Opel Crossland (1129) i Dacia Sandero (1002 prodana primjerka).
Kad pogledamo 15 najprodavanijih modela dolazimo do podatka da je 10, odnosno čak 11 modela (ako ubrojimo i Daciju Sandero koja se prodaje i u povišenoj verziji Stepway) iz raznih SUV/crossover segmenata. U prvih 20 ih je 13, odnosno 14. Dacijin kompaktni SUV Duster na ukupnom drugom mjestu predvodi povišene automobile. Iza njega je Opelov predstavnik B-segmenta Crossland, pa Sandero, slijede Kia Stonic, Opel Mokka i Volkswagen T-Cross iz istog segmenta. Deveti najprodavaniji je Volkswagenov mali coupe crossover Taigo, na 11. mjestu VW-ov kompaktni SUV T-Roc, a na 12. povišena verzija Kije Ceed - XCeed. Hyundaijev SUV Tucson je na 14. mjestu, a Renaultov SUV B segmenta na 15. mjestu. Još tri SUV-a su u prvih 20 top modela na našem tržištu - kompaktni SUV Suzuki S-Cross, srednje veliki SUV VW Tiguan i češki veliki SUV Škoda Kodiaq.
U top 20 iz drugih segmenata je najviše predstavnika B segmenta. Sandero je na četvrtom mjestu, Toyota Yaris osma, Opel Corsa deseta, a Renault Clio je na 13. mjestu.
Dva su klasična kompakta u top 20, Toyota Corolla i Kia Ceed na 16. i 17. mjestu prema broju registracija, a na prvom se mjestu kao najprodavaniji model u Hrvatskoj pozicionirala kompaktna limuzina Škoda Octavia.
Dakle, nekih klasa automobila koje su ranije bile vrlo popularne, poput klasičnih limuzina D segmenta ili jednovolumena, uopće nema među najpopularnijih 20 modela na našem tržištu. Procvat raznih crossovera i SUV-ova potisnuo je i klasične kompakte golf klase koji su prije bili uvijek najbrojniji među najprodavanijima. Među prvih 20 uopće nema VW Golfa ili Opel Astre, ali ni VW Passata.
Tako su i Hrvati podlegli SUVomaniji, koja je zavladala u čitavoj Europi, pa i šire.
Zanimljivo je pogledati kako se mijenja struktura vrste pogonskih agregata. Do prije koju godinu, znamo, dizelaši su bili najprodavaniji, dok sada zauzimaju malo manje od petine ukupnog tržišta (19,3%). Benzinci su najbrojniji s udjelom od 53,9 posto, a kad benzincima dodamo i hibride, koji sudjeluju s udjelom od 20% (tu su sve vrste hibrida, od blagih do plug-in), dolazimo do skoro tri četvrtine registriranih automobila koji imaju benzinski pogon. Škoda je, primjerice, još uvijek dominantno dizelska marka s udjelom dizelaša od 50,1%, dok VW ima udjel dizelaša od 28,1%. Dizelaše većinom kupuju i vozači Mercedesa (56,5%), dok su Toyotini kupci podijeljeni između benzinaca (51,1%) i hibrida (48,6%). Dacia je marka s izrazito traženim LPG pogonom, čak 52,1% kupaca se odlučuje za plinaše, dok su benzinci i dizelaši podijeljeni sa 22,5%. U prvih osam mjeseci registrirano je 750 automobila na struju, najviše Renaulta (142), VW-a (99), Audija (91), Dacije (78), Opela (61), Tesle (48)...
