Ova je godina i bez koronavirusa za automobilsku industriju trebala biti jedna od izazovnijih. Zahtjevi vozača za što boljom povezivošću, i zahtjevi institucija koje prate sigurnost za što naprednijim sigurnosnim sustavima u vozilima preklopili su se sa stupanjem na snagu novog ekološkog propisa. Naime, po pravilniku koji je u Europskoj uniji na snagu stupio prvog dana 2020. proizvođači automobila morat će za aute prodane na europskom tržištu za svaki gram više od 95 g ugljikova dioksida platiti 95 eura kazne. Tih 95 eura na prvu ne zvuči puno, no uzmemo li u obzir da novi auti kakvi se prodaju u zemljama EU u prosjeku imaju 121 g CO2/km, odnosno 26 grama više od dopuštenoga, to za jedan prodani automobil za proizvođača znači kaznu od 2470 eura. Već smo radili izračune na primjeru proizvođača koji u Hrvatskoj proda samo 1500 vozila godišnje – na temelju toga on će platiti 3,705.000 eura kazne zbog prekobrojnih grama ugljikova dioksida!
Više od 200 zemalja potpisalo je Pariški sporazum o smanjenju štetnih plinova, pa od 2020. godine proizvođači plaćaju penale za svaki gram iznad 95 g CO2/km. Od 1995. do 2010. emisija je prosječno smanjena za 45 g CO2/km, a sada proizvođači automobila moraju napraviti to isto od 2020. do 2025. godine. Trenutačno nema informacija da je EU odustao ili odgodio svoje planove o penaliziranju automobila iznad 95 gCO2/km, kaže i Miljenko Gvozdić iz Suzukija.
– Vani se zakoni baš ne mogu kršiti, a niti mijenjati preko noći. Ovo s CO2 je dugotrajan proces, dovoljno rano je najavljen, tako da su “svi imali dovoljno vremena prilagoditi se”. Po meni je to nepovratan proces kojim će sljedećih 15-30 godina dominirati hibridi, tj. sve dok se ne iznađu neka nova rješenja, kao što je vodik ili brzo punjenje baterija, jer sadašnja tehnologija istih ne funkcionira u praksi – smatra M. Gvozdić.
Kao najbitniji izazov tako se uvoznicima i trgovcima novih automobila za ovu godinu nametnulo usklađivanje novih registriranih vozila s prosječnom emisijom CO2 od 95 g/km. Nove tehnologije koje smanjuju emisije štetnih tvari, razumljivo, puno koštaju, pa njihova ugradnja poskupljuje vozila. Jasno je stoga već u startu bilo da će biti teže prodati novi automobil, pogotovo u ozračju navale jeftinijih, rabljenih automobila koji već neko vrijeme u našu zemlju pristižu s tržišta koje nastoje pomladiti svoj vozni park. A onda je stigao i koronavirus. Na nekoliko je tjedana, negdje i mjeseci, zatvorio tvornice automobila i njihovih dijelova. Zatvorio je privremeno i salone automobila, a kad su oni ponovno i otvoreni, kad se i proizvodnja ponovno pokrenula, automobilska industrija suočila se s izostankom kupaca. Pritisnuti strahom od koronavirusa i neizvjesnošću, većina ljudi koja je razmišljala o kupnji novog automobila svoju je odluku – prema najnovijim istraživanjima – odgodila za tri do šest mjeseci.
Automobilska industrija tako se našla među gospodarskim granama najpogođenijima pandemijom koronavirusom. Europske su države pojedinačno, svaka unutar svojih zakonodavnih okvira i granica, krenule raznim poticajima spašavati što se još spasiti da. Hrvatska, nažalost, zasad nije među njima. Mi, kad je o automobilskoj industriji i njezinim pratećim granama riječ, ne spašavamo ništa, zbog čega u salonima, servisima, tvornicama dijelova... u jesen prijeti drugi, veći val otpuštanja djelatnika. Takav scenarij vjerojatno neće izbjeći ni države koje nešto pokušavaju napraviti, ako se Europska unija ne sjeti propisa s početka ovog teksta, propisa koji je nametnuo apsurdnu kaznu od 95 eura po svakom gramu više od 95 g ugljikova dioksida u ispuhu novog automobila. Jer, sad se vodi bitka kako prodati bilo što i tako spasiti koje radno mjesto. Brojenje grama CO2 u ispuhu sada ne može biti u prvom planu, a ipak to još uvijek prijeteći visi nad glavom autoindustrije, tim više što početkom 2021. na snagu stupaju još strože mjere.
– Za sada nema naznaka ukidanja ili smanjenja naknada za prosječne emisije CO2. Možemo se samo nadati kako će cjelokupna gospodarska situacija u EU utjecati na odluku o smanjenju naknade za posrnulu automobilsku industriju koja proživljava definitivno najteže trenutke u svojoj povijesti. Prvi put se dogodila kriza na svjetskoj razini i ne postoji niti jedno tržište koje bi moglo barem djelomično kompenzirati pad proizvodnje i prodaje – kazao je Domagoj Burić, brend menadžer u Hyundaiju. Njegov kolega iz Forda čak i ne misli da se CO2 penali mogu zaustaviti ili smanjiti.
– Ne radi se o tome planira li EU nešto ili ne planira, već o prije donesenoj direktivi, tako da kriza uzrokovana koronavirusom ne utječe na izvršenje. Međutim, važnije je reći što u ovom trenutku rade EU zemlje kako bi pomogle autoindustriji, a da se pritom brinu i o ukupnom CO2 otisku, odnosno zamjeni starijih vozila loših emisijskih razreda novima. Najmanje 11 EU zemalja u ovom trenutku priprema program poticaja prodaje novih vozila, bilo da je riječ o vozilima pogonjenim motorima Euro 6d norme, elektrificiranim motorima ili EV-ima, raznoraznim subvencijama. Mi se u Hrvatskoj možemo samo nadati da se poticaji neće zaustaviti samo na elektrificiranim ili potpuno električnim vozilima, već da će se omogućiti subvencije za kupnju novih vozila i s Euro 6d motorima. U protivnom će nas ponovno zapljusnuti novi val uvoznih automobila katastrofalnih CO2 emisija – upozorava Goran Vinovrški, brend menadžer u Fordu. U ovim okolnostima zaista je pitanje može li i koliko može pojedina država napraviti za spas pojedine gospodarske grane, u ovom slučaju automobilske industrije. No, ako se ništa ne pokuša napraviti, jasno je da uspjeh ne treba ni očekivati.
gospodo moja marže dilera su 200% pa skini te ih na 30 % biče prodaje a ovako propanite