Cijene goriva privremeno su – na dva tjedna – fiksirane Vladinom uredbom, no i takve su prosječnom vozaču previsoke i mnogi su se već odrekli svih onih kilometara koje baš i ne moraju napraviti automobilom. No, automobil danas nije luksuz već je potreba. Mnogi od nas voziti moraju, dakle moraju i trošiti skupo gorivo.
Ako već niste, krajnje je vrijeme da usvojite neke od navika koje će pomoći nižoj potrošnji goriva. Pitanje svih pitanja je – kako sa što manje kuna prijeći što više kilometara. Odgovor se krije u smirenoj vožnji i prilagođavanju ritmu prometa. Prije svega, smirite živce, ublažite vlastite reakcije. Ishitreni potezi u prometu nisu dobri ni s aspekta sigurnosti, a jednako loše utječu na potrošnju. Naglo dodavanje gasa, pa kočenje pred semaforom svakako treba izbjegavati.
Jedno od osnovnih pravila štedljivijeg načina vožnje odnosi se na ubrzanje. Preporuka je ubrzati što je prije moguće. No, potreban je normalan pritisak papučice gasa u prvom i drugom stupnju prijenosa, dok se u kasnijim stupnjevima prijenosa preporučuje papučicu gasa stisnuti do kraja, ali tako da okretaji motora ne odu iz područja najvećeg okretnog momenta. Stoga se najprije treba upoznati sa svojim automobilom, te otkriti gdje je njegovo područje najvećeg okretnog momenta. To područje je područje najveće iskoristivosti motora, a preporuka je što se dulje voziti u tom području. Generalno gledajući, govorimo li o dizelskim motorima to je kod mnogih između 1500 i 2500 okretaja u minuti, dok se kod benzinaca to područje povećava za 200-300 okretaja.
Nakon tog početnog ubrzanja, cilj je što dulje se voziti željenom brzinom s konstantnim i jednoličnim pritiskom na papučicu gasa - u što je moguće većem stupnju prijenosa. U normalnom tempu vožnje, naime, kad jednom ubrzate do određene brzine, trebate minimalno snage za održavanje te brzine. Dizelske motore možete slobodno voziti tako da su vam okretaji nisko, na 1200-1300 okretaja, bez bojazni da se ‘motor muči’. Trebate li ubrzati, naravno da to nećete napraviti tako da tada pritisnete papučicu gasa do kraja, već ubacite stupanj ili dva stupnja prijenosa niže, kako biste podigli okretaje motora, te tako postignete željenu brzinu kretnje. Ovakvom kontinuiranom vožnjom daleko ćete manje potrošiti od vozača koji se malo vozi sporije, pa malo brže.
Kako biste što dulje vozili kontinuiranom brzinom, pratite promet ispred sebe. Razmišljajte o tome što radite. U što se manje ekstremnih situacija dovedete, i rezultat će biti bolji. Ne vozite se vozilu ispred “na repu” jer si time smanjujete vidno polje i daleko ste više pod utjecajem vozila, odnosno vozača ispred sebe. Vozi li on agresivno i rastrošno, lijepite li mu se na stražnji dio automobila i vi ćete biti prisiljeni na takvu vožnju.
Kod usporavanja, kad maknete nogu s papučice gasa vozilo će automatski usporavati te tako kočite i motorom. Kočnicu koristite kad je nužno. Približavate li se semaforu ili sporijim vozilima, nemojte se voziti u leru jer tada vozilo troši više nego tijekom kočenja motorom.
I ne najmanje bitno – vodite računa o ispravnosti automobila jer samo ispravnim automobilom možete postići nižu potrošnju. Važno je imati i dobro napumpane gume. Bez obzira na to što novija vozila imaju sustave koji dojave značajniji pad pritiska u gumi, to je već onaj ‘alarmantni’ dio. Stoga je preporuka barem jednom u dva mjeseca, odnosno pred neki dulji put provjeriti tlak u gumama jer razlika u tlaku od jednog bara može utjecati na potrošnju do litre goriva.
Sjedite na biciklo i vidjećete pozitivne promjene i za okoliš i za džep.