Još će pričekati otvaranje jedne od najzanimljivijih zagrebačkih "vremenskih kapsula". Iako se komora skrivena u Sokolskoj mogili u Maksimiru trebala otvoriti još prošle godine u sklopu obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, projekt je ponovno zapeo, a kada bi mogao biti nastavljen, zasad nije poznato. Iz Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja", koja je pokrenula inicijativu za otvaranje mogile, za Večernji list potvrđuju da od projekta nisu odustali, no priznaju kako nisu uspjeli ni pokrenuti pripremne aktivnosti.
– Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" nije odustala od projekta, ali nažalost zbog manjka organizacijskih i drugih resursa nije bilo moguće pokrenuti pripremne aktivnosti. Javit ćemo Vam čim bude nekih pomaka – odgovorili su iz Tajništva Družbe. U unutrašnjosti Sokolske mogile nalazi svojevrsna vremenska kapsula koja gotovo stotinu godina skriva vrijedne predmete iz hrvatske kulturne i nacionalne baštine. Podsjetimo, kako je Večernji list pisao komora je trebala biti otvorena upravo tijekom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva prošle godine, no projekt je tada zapeo zbog složenih konzervatorskih postupaka i potrebnih odobrenja.
Nakon razgovora s predstavnicima Grada Zagreba činilo se da se projekt ipak pomaknuo s mrtve točke. Iz Družbe su tada za Večernji list najavili osnivanje radne skupine sastavljene od predstavnika više institucija koja bi trebala pripremiti otvaranje komore. – S obzirom na to da je riječ o vrlo složenom i skupom projektu, formirat će se radna skupina sastavljena od predstavnika više institucija kako bi relevantni stručnjaci mogli dati svoj doprinos i pomoći u kvalitetnoj realizaciji projekta. Otvaranje mogile pak vjerojatno se neće dogoditi prije kraja ove godine, a izgledniji je termin proljeće 2026. – kazali su tada iz Družbe.
No ni taj rok nije ostvaren. Iako se očekivalo da će pripreme tijekom ove godine biti pokrenute, najnoviji odgovor pokazuje da se projekt ponovno vratio na početak. Sokolska mogila podignuta je 1925. godine prema projektu arhitekta Aleksandra Freudenreicha, na mjestu nekadašnjeg paviljona Kišobran u Maksimiru. Izgrađena je povodom tisućite obljetnice krunidbe kralja Tomislava, a u njezine temelje pohranjeni su brojni predmeti koji svjedoče o hrvatskoj povijesti i kulturi prve polovice 20. stoljeća. U komori se, među ostalim, nalaze knjige, novine, časopisi te spomenice sokolskih društava iz cijele Hrvatske koja su sudjelovala u gradnji mogile. Povjesničari i konzervatori vjeruju da bi njezino otvaranje moglo otkriti vrijednu građu koja desetljećima nije ugledala svjetlo dana.
Posebnu simboliku nosi i sam humak. Tijekom njegove gradnje predstavnici sokolskih društava donijeli su zemlju iz čak 155 mjesta diljem Hrvatske u kojima su se kroz povijest odvijali važni kulturni i nacionalni događaji. Oko mogile posađeno je deset lipa koje simboliziraju deset stoljeća hrvatske državnosti. Nakon Domovinskog rata mogila je obnovljena, a 1995. godine na njezin je vrh postavljena skulptura sokola. U humak je tada ugrađena i gruda hrvatske zemlje koju je godinu ranije, prilikom prvog posjeta Hrvatskoj, poljupcem blagoslovio papa Ivan Pavao II. Iz Grada su još prošle godine upozorili da se radi o iznimno vrijednom zaštićenom kulturnom dobru te da se eventualnom otvaranju mora pristupiti vrlo oprezno. Naglašavali su kako postoji mogućnost da bi promjena mikroklimatskih uvjeta mogla nepovratno oštetiti knjige, dokumente i druge artefakte koji se gotovo stotinu godina nalaze u zatvorenoj komori. Zbog toga su bila pokrenuta stručna istraživanja, a najavljivalo se i osnivanje radne skupine sastavljene od predstavnika više institucija. Tako će tajna skrivena u Sokolskoj mogili ostati neotkrivena barem još neko vrijeme. Kada će javnost napokon moći zaviriti u gotovo stoljeće staru komoru i vidjeti predmete koji se u njoj čuvaju od 1925. godine, zasad nitko ne može reći. Iz Družbe poručuju tek da od projekta nisu odustali te da će javnost obavijestiti čim bude konkretnih pomaka.