Žestoko u zagrebačkoj Skupštini zbog proračuna: 'U prosincu rekordna ulaganja, a onda dođe rujan i milijuni nestaju'

Rasprava o rebalansu zagrebačkog proračuna brzo se pretvorila u žestoku polemiku o tome koliko je gradska blagajna zapravo zdrava, ali i kamo odlaze milijuni planirani za škole. Dok je vladajuća većina branila povećanje rashoda većim plaćama, ulaganjima i očuvanjem standarda građana, iz oporbenih klupa stigle su optužbe za loše planiranje, slabu realizaciju projekata i sporne prikaze financijskog stanja Grada. Posebno oštra bila je Dragana Turkalj iz Kluba Drito, koja se usredotočila na obrazovanje. Upozorila je da sredstva za osnovne škole ukupno rastu sa 76 na 84,2 milijuna eura, među ostalim zbog dodatnih 3,5 milijuna za pomoćnike u nastavi, ali da se istodobno pojedini školski projekti drastično režu.

– Kad od dva milijuna ostavite 200 tisuća eura, niste korigirali projekt, nego ste priznali da ono što ste prije devet mjeseci stavili u proračun nećete ove godine realizirati – poručila je Turkalj. Navela je OŠ Vrbani, OŠ Antuna Branka Šimića i OŠ Marije Jurić Zagorke, kojima se, prema njezinim riječima, planirana sredstva s dva milijuna eura spuštaju na 200 tisuća, dok se za OŠ Vugrovec-Kašina iznos smanjuje na 100 tisuća eura. Zaključila je da je riječ o rezovima od 90 i više posto. – U prosincu, kada se donosi proračun, slušamo o rekordnim ulaganjima i investicijskom ciklusu, a onda dođe rujan i milijuni nestaju. I to iz škola. Milijuni nestaju iz škola – kazala je.

Izdvojila je i slučaj OŠ Ivana Gorana Kovačića i XVIII. gimnazije, gdje se događa suprotno. Za taj se projekt sredstva, prema njezinim navodima, povećavaju s 4,3 na 8,5 milijuna eura. Turkalj je dovela u pitanje može li se dodatnih 4,2 milijuna potrošiti u preostala tri mjeseca godine, podsjetivši pritom na ranija obećanja o povratku učenika u školu. Još žešća rasprava otvorila se oko ukupnog stanja gradskih financija. HDZ-ov Mislav Herman ustvrdio je da Zagreb ima "ogromne prihode, lošu realizaciju i katastrofalno planiranje“ te ponovno zatražio smanjenje stopa poreza na dohodak. Pritom je iznio i ozbiljne optužbe vezane uz način na koji je u gradskim financijama evidentiran Zagrebački centralni pročistač otpadnih voda.

– Kako poklon knjižiti kao prihod? Gdje su ta 223 milijuna eura? – pitao je Herman te ustvrdio da je, prema njihovim procjenama, gradski proračun zapravo u deficitu većem od 300 milijuna eura. Zatražio je reviziju gradskih financija i dokaz o uplati spornog iznosa. Riječ je o tvrdnjama iznesenima u skupštinskoj raspravi, a ne o neovisno utvrđenom stanju gradskih financija.Predsjednik Gradske skupštine Matej Mišić iz SDP-a uzvratio mu je da bi smanjenje poreza najviše koristilo građanima s najvećim primanjima, dok bi oni s minimalnim plaćama dobili malo ili gotovo ništa. Upozorio je da bi smanjenje gradskih prihoda, prema njegovu stajalištu, moglo dovesti do rasta cijena javnog prijevoza, komunalnih usluga i vrtića.– Vi se obraćate publici s najvećim plaćama u ovoj državi, a mi se obraćamo onima koji plaćaju jednu od najmanjih cijena vrtića u državi, onima s najnižim plaćama i mirovinama – odgovorio je Mišić.

U raspravu se uključio i zastupnik Župan, koji je ustvrdio da višak iz prijašnjih godina možda nije raspoloživ na računu te otvorio pitanje mogućeg troška arbitraže povezane s raskidom koncesije za pročistač otpadnih voda. Spomenuo je iznose od 220 do 350 milijuna eura kao moguće procjene troška, također kao tvrdnje iznesene u raspravi.Herman je na kraju ponovno zatražio odgovor na pitanje koje je, kako je kazao, ključno za cijelu raspravu.– Jesu li gradske financije u suficitu, kako ga vi prikazujete, ili su gradske financije u vrlo, vrlo zabrinjavajućem deficitu? Tražimo datum, broj računa i iznos uplate – poručio je.