Aktivisti Zelene akcije su u povodu Tjedna menstrualnog siromaštva održali akciju na glavnom zagrebačkom trgu kako bi skrenuli pozornost na problem stigme i siromaštva koja okružuje menstruaciju. Pozivaju donositelje odluka da uvedu sveobuhvatan zdravstveni odgoj, osiguraju dostupnost i pristupačnost višekratnih menstrualnih proizvoda te reguliraju upotrebu štetnih kemikalija u jednokratnim proizvodima.
– O menstruaciji moramo glasno progovoriti jer je stigma duboko ukorijenjena i prepreka je menstrualnom zdravlju, održivosti i dostupnosti potrebnih proizvoda. Ta stigma guši javne rasprave i omogućuje industriji jednokratnih proizvoda da nastavi nuditi štetne proizvode, koristeći taktike posramljivanja – poručila je Ana-Marija Mileusnić iz Zelene akcije.
Višekratne i održive menstrualne potrepštine jesu ekonomičnije, zdravije i ekološki prihvatljivije rješenje, kažu iz Zelene akcije, no, njihov široki prihvat zahtijeva razbijanje tabua edukacijom, informativnim kampanjama i financijskim poticajima poput vaučera. Napominju da oni i partnerske organizacije aktivno rade na podizanju svijesti i informiranju o prednostima višekratnih opcija i štetnosti onih jednokratnih.
– Izostanak kvalitetnog zdravstvenog odgoja iz školskih kurikuluma dodatno produbljuje stigmu. U školama se o menstruaciji često uči isključivo kao o biološkoj reproduktivnoj funkciji, isključujući dječake iz razgovora i zanemarujući njezinu isprepletenost s patrijarhalnom kulturom, zadirkivanjem i iskustvom boli – naglašava Mileusnić. Dodaje kako djevojčice učimo da skrivaju menstruaciju, a dječake da o njoj ne govore, dok je razgovor o njoj praćen sramom. – O tome nam govore i sami "hrvatski nazivi" za ženske spolne organe, poput "rodnica" i "stidnica", koji potenciraju ideju da je njihova primarna svrha rađanje i da ih se treba stidjeti – napominje.
Reklame, dodaje, održavaju prisutne tabue, prikazujući menstruaciju kao nešto nečisto i nudeći parfimirane jednokratne proizvode kao "rješenje" za izmišljene "neugodne mirise" koji proizlaze iz kulture srama, a ne tijela. Takve prakse, uz visoke cijene menstrualnih proizvoda, a posebno održivih alternativa, dodatno stvaraju dojam da je riječ o luksuzu, a ne osnovnoj potrebi. – Nitko ne bi trebao biti prisiljen kupovati jeftine i toksične proizvode – ističe Mileusnić. Smatra da bi se umjesto toga kemikalije trebale regulirati, a štetni proizvodi u potpunosti izbaciti s tržišta i zamijeniti s onima koji su zdravstveno sigurni.
– Nažalost, u Hrvatskoj se ekološkim i zdravstvenim aspektima menstruacije ne posvećuje dovoljno pažnje. To skreće pozornost s opasnosti jednokratne plastike i štetnih kemikalija, dok su sigurne i održive alternative i dalje mnogima nedostupne – kaže.
Smatra kako bi se Hrvatska trebala voditi primjerima dobre prakse i poput katalonske vlade odlučno stati u borbu protiv menstrualnog siromaštva. Naime, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, ističe, trebao bi omogućiti edukaciju za osoblje u ljekarnama i ostalim zdravstvenim ustanovama o pravilnom korištenju višekratnih menstrualnih proizvoda. Na taj bi način, smatra, osobe s menstruacijom mogle dobiti pouzdane informacije od stručnjaka i bez interneta, a ljekarne bi onda mogle biti spremne za izdavanje besplatnih višekratnih menstrualnih proizvoda na zahtjev, putem vaučera, kao što je to uspješno implementirano u Kataloniji.
– Pozivamo medije da prekinu s reproduciranjem štetnih stereotipa te da omoguće otvoren dijalog. Pozivamo cijelo društvo da glasno progovori o menstruaciji, bez srama, kako bismo stvorili zdravije, ravnopravnije i održivije okruženje za sve – ističe Mileusnić.
Mileusnić bi trebala znati kako se menstruacija na hrvatskom zove mjesečnica.