Koliko je doista narasla zagrebačka administracija i gdje su uštede koje gradska vlast najavljuje? To je gradonačelnika Tomislava Tomaševića na aktualnom satu pitala Mila Rimac Bilušić iz Drita, koja je pred njega stavila niz brojki o zaposlenima, rukovodećem kadru i rashodima za plaće, a zatim otvorila i pitanje povećanja poreza na nekretnine s pet na osam eura po četvornom metru. – Što se tiče bujanja administracije, jučer mi je dostavljen odgovor na zastupničko pitanje. Međutim, na moje čuđenje, brojevi u dva dokumenta se ne slažu. Pa se meni postavlja pitanje možemo li baratati tim brojkama? – upitala je Rimac Bilušić.
Iznijela je potom podatke za koje tvrdi da pokazuju rast broja zaposlenih i rukovodećih mjesta u gradskoj upravi. – Imate 141 stalno zaposlenog više nego u ranijem razdoblju. Rukovodeći aparat također buja. Imali ste 126 voditelja prve razine, danas ih imate 160 – ustvrdila je. Od Tomaševića je zatražila konkretan odgovor o učincima reorganizacije gradske uprave.
– Jeste li vi stvarno ikakve učinke reorganizacijom rada gradske uprave uspjeli proizvesti, a koji će generirati učinke za buduće razdoblje? – pitala je. Tomašević je njezine tvrdnje o "bujanju administracije“ odbacio te uzvratio usporedbom s početkom svojeg prvog mandata. Ustvrdio je da je, kada je u lipnju 2021. preuzeo Grad, u gradskoj upravi bilo više zaposlenih nego danas.
Osvrnuo se i na povećanje rashoda za zaposlene, poručivši da se pritom ne može zanemariti inflacija i rast plaća dogovoren sa sindikatima. – Šest do sedam posto rasle su plaće zbog inflacije, ali svima. Imamo kolektivne pregovore sa sindikatima, znači i zaposlenicima u dječjim vrtićima, i zaposlenicima u ustanovama, i vatrogascima... Šest do sedam posto rasle su plaće – rekao je Tomašević.
A onda je upitao: – Što smo trebali? Da ljudima ne rastu plaće? Da im realno padaju plaće s ovom inflacijom? To je nerazumno. Rasprava se nastavila oko poreza na nekretnine, koji je Zagreb povećao s pet na maksimalnih osam eura po četvornom metru godišnje. Tomašević je odbacio kritike da je riječ prije svega o fiskalnoj mjeri kojom Grad želi povećati prihode.
– Zagreb ima nekih 55.000 praznih stanova. Dugoročni prosjek najma je oko 10.000 stanova. Moraju se nekako i oni aktivirati, ali to prije svega nije fiskalna politika, nego stambena politika, kako bi se neki od tih stanova dali u dugoročni najam i kako bi se smanjile cijene najma – kazao je. Ustvrdio je i da cijene najma u Zagrebu snažno rastu te da je upravo velik broj praznih stanova jedan od problema gradskog tržišta stanovanja.
– Ne znam znate li kolike su cijene najma u Zagrebu i kako one rastu. Mi smo među najgorim gradovima po tome kako rastu cijene najma – rekao je. Zatim je na konkretnom primjeru branio odluku o maksimalnoj stopi poreza. – Mi stavljamo na maksimum, što je osam eura po kvadratu godišnje. Znači, za stan od 50 kvadrata to je 400 eura godišnje za nekoga tko ne želi taj stan staviti u dugoročni najam. Jer kada ga stavi u najam, ne plaća ništa – rekao je.
Na kritike da Grad time dodatno porezno opterećuje građane uzvratio je: – I sad mi kažete da je to fiskalno. Nije, to je stambena politika. Tomašević je na kraju ustvrdio i da povećanje poreza na nekretnine neće Gradu donijeti iznos usporediv s gubitkom prihoda koji očekuje zbog izmjena poreza na dohodak. – Što se tiče fiskalnog učinka, to neće pokupiti ni 10 posto novca koji ćemo izgubiti zbog izmjena poreza na dohodak. Ni 10 posto – naglasio je.