Za obnovu pročelja prijavilo se 2540 zgrada, u devet godina obnovljeno ih je tek 65. Zagreb sad odustaje od ovog sufinanciranja

Kad to napravimo, za šest do osam godina, bit će to najljepša europska metropola. Riječi su to bile gradonačelnika Milana Bandića 2017. godine, kad je pokrenuo "građevinski New Deal", kako su ga tada nazvali. Riječ je o dvije milijarde kuna vrijednom projektu sufinanciranja obnove pročelja na zgradama u metropoli, a prema tadašnjim najavama, "zrihtano" je trebalo biti oko 5000 stambenih objekata u kojima živi više od 200.000 ljudi. Ulična pročelja sufinanciraju se u iznosu od 80 posto, ostala pročelja u iznosu od 60 posto, a ostatak do pune vrijednosti radova obnove pročelja sufinanciraju suvlasnici zgrada čija se pročelja obnavljaju.

No, 2020. godine dogodila su se dva potresa koja su oštetila tisuće objekata, cijene građevinskih radova tijekom godina su toliko narasle da stanari više ne mogu priuštiti ni svoj mali dio troška, a radnika je postalo gotovo nemoguće pronaći. Neki su to od razloga zašto što su u Gradu sada odlučili odustati od ovog modela te u postupak savjetovanja staviti prijedlog odluke kojom se izvan snage stavlja dokument iz 2017. koji određuje kriterije gradskog sufinanciranja. 

Svoj argument obrazložili su i brojkama pa su naveli koliko je dosad pročelja na zgradama uspješno obnovljeno. Nedugo nakon pokretanja projekta 2017. sastavljena je prioritetna lista od 2540 zgrada predviđenih za obnovu, no danas su radovi dovršeni na njih 65, odnosno tek malo više od dva posto. U postupku izvođenja ili pripreme nalazi se još šačica objekata – U tijeku je izvođenje radova na devet gradilišta, dok se u prvoj polovici 2026. planira uvođenje izvođača u posao na još sedam lokacija. Dodatno, u tijeku su postupci javne nabave za radove ili stručni nadzor na 25 gradilišta, dok su za još 28 lokacija u tijeku pripreme za pokretanje nabave za izvođača radova – detaljizira se u obrazloženju dokumenta koji je na savjetovanju do 7. travnja. 

Spominju i manjak radne snage na tržištu, zbog koje se obnova ne može provesti u razumnom roku, ali i eksploziju cijena, zbog čega je i onih 20 posto iznosa, koji stanari moraju pokriti za obnovu, postalo preskupo za njihove budžete. No, ističu, to ne znači da se pročelja ne mogu obnoviti na druge načine, pa podsjećaju činjenicu da je Vlada nedavno uvela mogućnost subvencioniranja obnove pročelja. 

Program uređenja pročelja, podsjetimo, odnosi se na zgrade koje su zaštićena kulturna dobra ili se nalaze unutar kulturno-povijesnih cjelina, uz uvjet da je izrađen glavni projekt uređenja pročelja i da uređenje pročelja nije sufinancirano po drugoj osnovi. Programom je planirano uređenje oko 100 zgrada godišnje, a za što je u državnom proračunu osigurano tri milijuna eura te dodatna četiri milijuna eura za iduću godinu. A u tom sufinanciranju sudjelovat će i Grad, i to u iznosu do 150.000 eura po zgradi. Osim toga, ističu na Radićevu trgu, sufinanciranje obnove pročelja na zgradama obavlja se i kroz prihode iz spomeničke rente. – Bespovratno se financiraju u iznosu od 100 posto radovi sanacije uličnog pročelja i pročelja vidljivih s javne površine, krovopokrivački radovi kosog krova do razine nosive krovne konstrukcije i drugo, te u iznosu od 60 posto radovi sanacije dvorišnog i ostalih pročelja. Za korištenje prihoda od spomeničke rente i sufinanciranje zaštitnih radova i mjera u 2025. obuhvaćeno je 65 lokacija – napominju u Gradu.