Hrvatsko obrtničko kulturno-umjetničko društvo “Sloboda” može se pohvaliti tradicijom duljom od stoljeća i pol. Od svog nastanka pa do danas ima prepoznatljiv, urbani zagrebački štih, a bez njega nije mogao proći nijedan važniji događaj u gradu, od dočeka cara Franje Josipa ili otvorenja Hrvatskog narodnog kazališta do sprovoda Stjepana Radića. Ono što je od početka obilježilo rad društva jest briga o hrvatskom identitetu. “Sloboda” je uvijek promovirala hrvatsku kulturu i domoljublje. Danas broji dvadesetak aktivnih članova, koji nastavljaju bogatu i uspješnu tradiciju društva. Među njima je i Branka Joanelli, tajnica “Slobode”, koja je najstarija članica po godinama i pjevačkom stažu.
– U društvu sam već 43 godine i doista mi puno znači. Riječ je o instituciji staroj 153 godine, koja je od samih početaka vezana za Zagreb. Obrtničko-radnički zbor nastao je nedugo nakon pada nesretnog Bachova apsolutizma i bio je prvi te vrste u gradu, ali i Hrvatskoj, a neki kažu i u srednjoj Europi. Uzbudljiva je spoznaja da su kroz društvo prošle generacije ljudi, a neizbrisiv trag ostavili su i neki naši velikani. “Sloboda” je uvijek promovirala domaće skladatelje pa su nam se na repertoaru često nalazila djela Vatroslava Lisinskog i Ivana pl. Zajca. Na taj način čuvali smo hrvatsku glazbenu baštinu. Tijekom stoljeća i pol djelovanja režimi su se mijenjali, a društvo je uspjelo sačuvati naše kulturno blago i svoj imidž starog urbanog zbora. Kao takvi bili smo prepoznati, cijenjeni i poštovani – govori Branka Joanelli.
Prvi je zborovođa bio je Gjuro pl. Eisenhuth, koji je 1861. godine osnovao i prvi gradski orkestar. Neizbrisiv trag ostavili su i drugi renomirani domaći dirigenti poput Lovre pl. Matačića, Jakova Gotovca, Rudolfa Matza i Ivana pl. Zajca, koji je uglazbio “Radničku himnu”. Članovi su uvijek držali do svog zbora pa je tako posebna pozornost posvećena izradi zastave na koju su jako ponosni, i to s razlogom. Ništa se nije prepuštalo slučaju. Nastala je prema idejnom nacrtu poznatog hrvatskog slikara Bele Čikoša-Sesije. Izvezla ju je Klotilda Antonini, supruga slikara Marka Antoninija, na svili u kombinaciji s velurom te zlatnom i srebrnom srmom. Držak i lira za zastavu izrađeni su u Školi za umjetnost i obrt prema nacrtu poznatog arhitekta Hermana Bolléa. Kuma zastavi bila je pak barunica Olga Vranicani-Dobrinović. Gradski zavod za zaštitu i obnovu spomenika kulture i prirode proglasio ju je spomenikom kulture visoke umjetničke vrijednosti te je pohranjena u Muzeju grada Zagreba na trajno čuvanje. Muzej je zastavu restaurirao i sada je izložena u njegovu stalnom postavu.
Obrtničko-radnički zbor na svom je početku imao 120 pjevača, što je zaista impresivna brojka ako se uzme u obzir da je te 1873. godine Zagreb brojio tek oko 27 tisuća stanovnika. Danas je situacija potpuno drukčija. Interes ljudi za zborsko pjevanje je manji, ali društvo je i dalje žilavo. Probe se održavaju dvaput tjedno, a rezultati na natjecanjima pokazuju da se sav trud koji se ulaže isplati. – Kad vidite ovu tradiciju i generacije ljudi koji su svoj rad utkali u društvo, morate biti ponosni, a želimo nastaviti tu priču i privući nove članove. Ljudi dolaze, neki ostanu, neki ne, nedavno su nam se pridružili i članovi jednog drugog zbora, a svima kažem da se ne trebaju bojati. Ne moraju znati note, važno je da imaju volju učiti i vole pjevati. Prije dvadesetak godina izdali smo i audiokasetu, a tom je prilikom gospodin Ciglenečki, glazbeni urednik na Radio Sljemenu, rekao da imamo ljepši ton nego radio zbor – ističe Branka Joanelli pa poziva sve zainteresirane za pjevanje u društvu da se uključe.
Bogata tradicija “Slobode” duboko je vezana za povijest Zagreba, brojne događaje i promjene koje su prohujale ovim prostorima. Upravo iz tog razloga odlučeno je da se izradi monografija pod nazivom “Hrvatsko obrtničko društvo Sloboda”. Udruženje obrtnika grada Zagreba financijski je podržalo projekt, koji je i svjedočanstvo o doprinosu obrtnika kulturnom razvoju hrvatske metropole. Obrtni dom na Trgu Mažuranića 13 stalna je adresa društva, a članovi ondje imaju probe.
– Iznimna nam je čast i zadovoljstvo što je najstariji obrtnički zbor u zemlji svoj dom pronašao upravo u kući više od 20 tisuća zagrebačkih obrtnika. Važno je naglasiti kako “Sloboda” već više od stoljeća i pol promiče zagrebačko i hrvatsko obrtništvo, a kruna tog rada je ova monografija, bogato i stručno oblikovano djelo kojim odajemo počast svojim precima, a mlađim generacijama ostavljamo nit vodilju u budućnost – poručuje Ivica Zanetti, predsjednik Udruženja obrtnika grada Zagreba.