Vodeni zidovi fontana bit će oslikani starim vizurama grada

Probno ih je otvorio gradonačelnik Bandić još 23. srpnja.

A pravo otvaranje odlučio je organizirati za manje od tjedan dana, kako je najavio nedavno, kad se svi vrate s mora.

Bit će to pravi spektakl u Ulici Hrvatske bratske zajednice. U srijedu, 7. rujna u 20 sati, Gradski ured za kulturu na čelu s Tedijem Lušetićem pripremio je glazbeni program koji će pratiti projekcije povijesnih vizura Zagreba na fontanama te laserski show.

Niži vodeni mlazovi

– U glazbenom dijelu programa nastupit će ansambl Gradskog kazališta Komedija i dirigent Krešimir Batinić, Prljavo kazalište&Mladen Bodalec te Ivana Kindl. Publika će na fontanama imati priliku uživati u poznatim zagrebačkim skladbama kao što su: Dobro mi došel prijatelj, Tebi, grade moj, Zagreb je najljepši grad, koje će izvesti solisti Sandra Bagarić, Ervin Baučić, Đani Stipaničev, Vanda Winter...

Na svečanom koncertu Zagrepčani i gosti moći će čuti i najpoznatiji hit Prljavog kazališta – Mojoj majci, poznatiji kao Ruža Hrvatska, dok će Ivana Kindl izvesti jednako popularnu skladbu ovog poznatog benda iz Dubrave – Ptico malena – potvrdili su iz Grada, dodajući da se time zaokružuje davno zamišljena koncepcija Lenucijeve potkove – urbanističkog koncepta koji se temelji na spajanju zelenih parkovnih površina u Donjem gradu. Na taj način oduvijek ih je definirala i arhitektica te autorica fontana Helena Paver Njirić, nikako kao platformu političkih nadmudrivanja.

– Fontanama smo ponudili odgovor na pitanje kako nastaviti potez parkovnih trgova prema jugu Zagreba, kako suvremeno interpretirati sva značenja Potkove, kako oživiti središnji gradski prostor i Trnju dati urbani identitet – govorila je svojedobno Helena Paver Njirić koja je, prilikom posljednjeg obilaska fontana s gradonačelnikom, samo kratko komentirala kako je zadovoljna realizacijom. Prostor je ispunio svrhu koju je zamislila i arhitektica – da bude centar raznih spektakala, sportskih, društvenih, kulturnih. Pa su se tako, otkako su fontane puštene u rad, tamo odvijali koncerti, slavio se Dan grada Zagreba, organizirala atletska natjecanja... Njihova pozicija ispod razine zemlje tako je idealna kako buka ne bi smetala obližnjim stanovnicima. Fontane su i jedan od najfotografiranijih kutaka grada, a projekcije koje nastaju na vodi predmet su komentiranja i na društvenim mrežama. Ljeti su postale i zamjena za gradske bazene. A sama realizacija nije puno drukčija od prvotnog projekta zamišljenog još 1992. godine, kada je na čelu grada bio Boris Buzančić. No jedan detalj ipak odskače. Tijekom izvođenja prvih fontana 2012. godine umjesto četiri reda vodenih mlaznica, koje su trebale biti postavljene pod pravim kutom da tvore kvadrat, odlučeno je da će livadu pokraj NSK krasiti tek po dva paralelna reda mlaznica.

Usto, vodeni mlaz širi je nego što je predviđen projektom pa je samim time i “vodeni zid” niži. No Helena Paver Njirić svojedobno je naglasila kako bi voljela da mlazovi budu visoki koliko je i sama zamislila – do 12 metara.

Bolje od onih u Barceloni

A prije samo nekoliko godina bila je tamo tek prazna livada, na kojoj bi se povremeno zaigrao i nogomet. Prva faza gradnje fontana započela je 2012. te je koštala 18,4 milijuna kuna bez PDV-a. Druga faza, započeta u veljači ove godine, stoji, pak, 24,6 milijuna kuna. Da bi ih uskladili s nove tri, dvije stare fontane preuredili su i ugradili im dodatni sustav. – I stare i nove fontane radit će uz glazbu, imat će lepezu, vodenu rotaciju, bit će puno bolje od poznatih fontana u Barceloni – zadovoljno su komentirali radnici dok su dovršavali fontane. A gradonačelnik je odahnuo kad ih je prvi put otvarao krajem srpnja uz veslače Martina i Valenta Sinkovića. – Hvala Bogu da je sve gotovo – govorio je tada dodajući da su cijena ovog projekta: dvije prekršajne prijave – od jedne je oslobođen, od druge će vjerojatno biti uskoro – kao i dva čira koja je dobio u međuvremenu.