Tunel Grič nije siguran jer nije riješeno što u 
slučaju požara

Tunel Grič nije siguran za posjetitelje.

U podzemnom hodniku sagrađenom 1943. godine nije riješen protupožarni sustav ni evakuacijski plan. A i ono što jest označeno nije dobro izvedeno. Upozorava na to arhitektica Neda Cilinger, koju je još 2003. godine Gradska uprava angažirala da izradi “Studiju iskoristivosti Tunela Grič”. Ova je arhitektica još tada osmislila projekt “Muzej OSjeta” te zamislila da se u tunelu korištenjem ekrana i projekcija stvore, među ostalim, prostori za predstavljanje sadržaja iz zagrebačke povijesti.

Najbitniji odsisni kanali

Održavale bi se u tunelu stalne specijalizirane izložbe, a u drugim dijelovima postavile bi se privremene autorske instalacije. Željela je, kaže, što manje zadirati u tunel, a kako bi to učinila, morala je njegovu povijest dobro proučiti.

– Tunel Grič spada u tunele posebne namjene, on je primarno izgrađen kao sklonište za vrijeme II. svjetskog rata, a kao sklonište je služio i u vrijeme Domovinskog rata, kada su za potrebe privremenog boravka za vrijeme uzbuna u tunelu izgrađeni privremeni toaleti na istočnom ulazu-izlazu, prema Radićevoj ulici. Kao takav podliježe propisima sličnim kao za podzemne garaže – kaže Neda Cilinger te dodaje da su u takvim prostorima izuzetno bitni odsisni kanali u slučaju požara.

– U sredini tunela, gdje je tunel najširi, prema projektu predviđena je polivalentna multimedijska dvorana iz koje bi na Vranyczaniyjevu livadu izlazila dva staklena lifta, a ovdje bi se uredili i kanali za isisavanje dima. Jer kada izbije požar, mali broj ljudi strada od vatre, većina ih strada od gušenja i od panike kada nastane stampedo prema izlazima – ističe Neda Cilinger, dodajući da s njom nitko nije kontaktirao za posljednje sanacije tunela. Prostor zauzima oko 2200 kvadrata i može primiti do dvije tisuće ljudi.

– Od šest ulaza-izlaza dva nisu u funkciji, odnosno zatvoreni su, u dva su napravljeni toaleti, što profil požarnog puta smanjuje s 2,5 na 1,2 metra. Samo dva ulaza u punom profilu moguća su za evakuaciju u slučaju požara – kaže Neda Cilinger. U tunelu nema, dodaje, uređaja za vatrodojavu ni senzora za dim, nema požarnih sektora s protupožarnim vratima, nema mehaničke ventilacije s ubacivanjem zraka i izbacivanjem zraka te kontrolom dima, sprinkler uređaja. Postoji plan evakuacije, no pogrešan je – upozorava Cilinger. Nekoliko aparata za gašenje požara ne stoje pak na mjestima na kojima su ucrtani u planu evakuacije niti ih nema u tom broju koji je ucrtan, a panik-lampe na stropu nerazumljivo pokazuju put evakuacije.

– Da je sanacija ozbiljno napravljena, prvo bi se riješio problem vlage, koje još uvijek ima. Nesuvislim intervencijama apstrahira se i negira autorstvo i intelektualno vlasništvo mene kao autora. A umanjuje se i vrijednost nečega što je zajedničko vlasništvo stanovnika glavnog grada i Hrvatske – kaže ova arhitektica.

Počinje i Advent u tunelu

No unatoč sigurnosnim problemima, u tunelu su već održane modne revije, manifestacija “Bijela noć”, a 16. prosinca otvorit će se tamo Advent u tunelu, u sklopu kojeg će nastupiti tridesetak glazbenika uz 3D instalacije na stropu (koje su se već počele postavljati) te videoprojekcije. Sanacija tunela tek je prva faza uređenja. Druga faza, kako je svojedobno najavio gradonačelnik Milan Bandić, obuhvatit će radove na izlazu prema Gornjem gradu. Postoje dva rješenja, izlaz na Gradecu ili Vranyczanyjevoj poljani. Treća faza odnosi se na obogaćenu turističku ponudu, no gradonačelnik nikad nije specificirao o čemu se radi. Hoće li tamo biti Muzej OSjeta, preostaje vidjeti.