Treba prodavati hranu i informatičke tehnologije

Rješenja koja bi olakšala da građani prežive gospodarsku krizu Vlada još nije donijela, a prijedlozi ekonomista kojima bi im pomogle lokalne uprave su poput riječi bačenih u vjetar.

Zbog nedjelje na burzu
Plana nema, a ni ideje tko je odgovoran da ga napravi. Uz krizu, i neradna nedjelja utjecala je na to da se na burzi poveća broj nezaposlenih prodavača. Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje trenutačno se u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji traži 269 prodavača. Kad oni dobiju posao ostat će ih još gotovo tri tisuće koji ga čekaju. Ekonomisti smatraju da je spas za radna mjesta, a time i punjenje proračuna, ulaganje u industriju. Nitko od njih ne zna koje su to grane industrije. Predsjednik Gospodarske komore Zagreb Zlatan Fröhlich kaže da su najisplativija poduzetništva kojima možemo konkurirati i na svjetskom tržištu.

– Mi moramo prodavati pamet. U Zagrebu bi dobro došle informatičke tehnologije, poput Ericssona Nikole Tesle, koji svoje znanje prodaje stranim tvrtkama, te farmaceutska industrija – kaže Fröhlich. S obzirom na to da jake tvrtke koje bi “uletjele” na strano tržište ne nastaju preko noći, Fröhlich predlaže da se podupiru izvozno orijentirani projekti. Slično razmišlja i zagrebački pročelnik za gospodarstvo Ladislav Prežigalo.

– Stvaranje jake industrije kakvu je Zagreb imao 1990. je nemoguće jer za to nema novca. Prije su jake tvrtke poput Chromosa, Končara, Plive i Bratstva zapošljavale 40 tisuća ljudi, dok ih sada u tvrtkama takvog kalibra radi oko pet tisuća. Ostaje nam da pomažemo dobre projekte. Najveću šansu na tržištu imaju prehrambena i tehnička industrija – kaže Prežigalo.

Traže novac i prostor
U proračunu su za ovu godinu 20 milijuna kuna izdvojili za pomoć obrtnicima i malim poduzetnicima. Ako bude dobrih projekata, za pomoć će u proračunu naći još novca. Sada im zahtjevi za potporu stižu iz svih branši podjednako. U njegovu Uredu primijetili su, kaže Prežigalo, da većina njih traži prostore i novac za opremu.

– Za kvalitetan rad potrebna je skupa oprema. Zahtjeve za njezinu kupnju dobivamo od bravara i frizera do privatnih zubara i laboratorija te informatičara – kaže Prežigalo.