u Opatičkoj 6

Stanom u kojemu je blago kipara Ostoje mogli bismo se šetati sljedeće godine

Foto: Sanjin Strukic/Pixsell
13.05.2015., Zagreb, Opaticka ulica - Kipar Tomislav Ostoja u stanu koji je donirao gradu Zagrebu. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
Foto: Sanjin Strukic/Pixsell
13.05.2015., Zagreb, Opaticka ulica - Kipar Tomislav Ostoja u stanu koji je donirao gradu Zagrebu. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
Foto: Sanjin Strukic/Pixsell
13.05.2015., Zagreb, Opaticka ulica - Kipar Tomislav Ostoja u stanu koji je donirao gradu Zagrebu. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
27.04.2015., Zagreb - Nakon restauracije danas je u parku u Vranicanijevoj ulici postavljen kip Djecak. Kip je do sada bio u parku Gric, a postavljanju je nazocio i autor Tomislav Ostoja. Tomislav Ostoja. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
22.03.2020.
u 08:10
Gradu je darovao svoj dom i radove uz uvjet da budu dostupni javnosti, no projekt zapinje
Pogledaj originalni članak

Ostao je sam nakon što mu je poginuo sin i umrla supruga. Zagreb mu je, kazat će, puno omogućio pa je želio da nešto ostane iza njega. Odlučio je akademski kipar Tomislav Ostoja stoga još 2013. godine svoj stan od 130 kvadrata u Opatičkoj 6 te cijelu zbirku umjetničkih radova, skulptura, slika i crteža, ukupno 336 predmeta, darovati Gradu Zagrebu. Sastavljen je i darovni ugovor, dogovoreno da će, kad kipar to više ne bude mogao, upravljanje stanom preuzeti Moderna galerija, a on će, odlučio je kada je zbirku predao Gradu, svake srijede odlaziti u stan u kojem je živio s obitelji kako bi ga pokazao znatiželjnicima.

Odgodio je koronavirus

No o stanu se Moderna galerija, izvijestila je Gradski ured za kulturu, ipak neće moći brinuti, uz obrazloženje da “nisu u mogućnosti preuzeti punu odgovornost za adekvatno upravljanje i održavanje te nemaju stručnu osobu koja bi mogla najmanje jednom tjedno omogućiti da zbirka bude otvorena za javnost”. Našao je Grad stoga zamjenu pa su taj posao ponudili Muzeju suvremene umjetnosti, koji ga je i prihvatio, a kako bi što prije mogli započeti s prezentacijom Ostojina stvaralaštva, ravnateljica Snježana Pintarić tražila je i zapošljavanje stručnjaka koji će biti vodič kroz stan-galeriju. Izmjena zaključka o prihvaćanju darovanja trebala se naći na ovotjednoj sjednici Skupštine, ali je, s obzirom na situaciju s koronavirusom, bila među točkama koje su odgođene. Pitanje je stoga kad će se zbirka u kojoj su Ostojina najranija djela, od “Otočanki” iz 1958. do skulpture riba koje je radio u prvoj fazi stvaralaštva, ali i replike kipova koji stoje na mnogim ulicama i trgovima, otvoriti za javnost. O tome, kaže, još ništa ne zna ni 89-godišnji kipar koji je, među ostalim, autor skulpture dječaka na Vranyczanijevoj poljani, plivačica na ŠRC-u Mladost, kipa Alojzija Stepinca u Utrinama i Silvija Strahimira Kranjčevića ispred Filozofskog fakulteta, ali i devetmetarskog spomenika revoluciji na raskrižju Selske i Zagorske.

– Ugovor podrazumijeva da se o zbirci brine gradska ustanova, što Moderna galerija nije, pa su zato to ipak odlučili ponuditi MSU. A uvjet donacije bio je da bude otvorena za javnost – kaže Ostoja.

Kako bi se to eventualno realiziralo nagodinu, ističe ravnateljica Pintarić, prvo treba “istražiti teren”, odnosno zainteresiranost.

– To ne bi trebao biti problem jer je Gornji grad atraktivan turistima, a nakon što nađemo nekoga tko bi ondje radio, valja pripremiti i propagandne materijale, istražiti zbirku... Ima tu posla – objašnjava.

Zagrepčani se samo mogu nadati da se s Ostojinom zbirkom neće dogoditi isto što i s nekima koje već godinama čekaju da se otvore jer se zbog lošeg stanja prostora u kojima se nalaze ondje šeću tek djelatnici muzeja koji upravljaju tim zbirkama. Jedan je takav primjer palača Gvozdanović u Visokoj, za koju se brine Muzej za umjetnost i obrt. Kuću u kojoj su živjeli veleposjednik Dragutin pl. Gvozdanović i njegova supruga Anka, a bila je okupljalište tadašnje elite, nitko nije obnavljao od njezine posljednje adaptacije 1929. U siječnju 2017. godine Etnografski, Tehnički, Prirodoslovni i Muzej za umjetnost i obrt najavili su projekt u sklopu kojeg je Grad trebao investirati u dokumentaciju i dio radova, a povrat se očekivao iz fondova EU. Radovi u vrtu palače, nakon kojih se i ona trebala obnoviti, počeli su lani i potom stali.

Nužna revitalizacija

Drugi je primjer, pak, vila Frangeš u Rokovu perivoju. Izgrađena je između 1910. i 1911. za kipara Roberta Frangeša-Mihanovića, i to prema projektu arhitekta Viktora Kovačića. Zbirka sadržava Frangešove skulpture, medalje i plakete, kao i stilski namještaj iz razdoblja od 16. do 20. stoljeća, a posebno je bitna po tome što su u interijer kuće ugrađeni elementi Zagrebačke katedrale uklonjeni pri njezinoj obnovi prema projektu Hermana Bolléa. Kućom upravlja Muzej grada Zagreba, a iako se na njoj, čuje se neslužbeno, proteklih godina dosta napravilo, pa je, među ostalim, obnovljeno krovište te su ispitani temelji, zdanju treba temeljita revitalizacija kako bi se onuda mogli šetati posjetitelji.

Grad je, spomenimo, vlasnik 30-ak zbirki i ostavština iznimne kulturno-povijesne i umjetničke vrijednosti koje su mu darovali privatni kolekcionari, umjetnici, uglednici ili njihovi nasljednici. Darovanjima i otkupom privatnih zbirki, stoji na stranicama gradske uprave, skupilo se više od 230.000 slika, skulptura, fotografija, knjiga, predmeta umjetničkog obrta..., a većina kolekcija zaštićena su kulturna dobra.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

HO
homophob
09:41 22.03.2020.

Pajcekima u kopanju bacili kuruzu i bisere. Kuruzu su pajceki pojeli i veselili se kuruzi pa napravilo velike hrpe prirodnog organskog gnoja. Bisere probali pa ostavili jer nisu za nikaj. Jos i sada leze na dnu kopanje i na podu koca u naslagama prvorazredna organskog gnoja. Nije sve za svakoga! Nacija koja je gladna i bez perspektive nema razumjevanja za blaga koja se ne mogu staviti u tanjur ili se njima pokriti.