Od rušenja zidova, zamjene dotrajalih instalacija i postavljanja novih podova do obnove kupaonica, stolarije i krovišta. Sve su to radovi koje Grad Zagreb planira naručivati kako bi stanove, poslovne prostore i druge nekretnine u svojem vlasništvu doveo u stanje pogodno za stanovanje odnosno korištenje. Za taj je posao spreman izdvojiti znatan iznos, a procijenjena vrijednost javne nabave iznosi 4,5 milijuna eura. A što će se točno raditi? Sudeći prema troškovnicima, popis mogućih zahvata prilično je opsežan. Obuhvaća građevinske i obrtničke radove, od uklanjanja dotrajalih dijelova objekata i zidarskih zahvata do žbukanja, bojanja i postavljanja podnih i zidnih obloga. Predviđeni su i keramičarski radovi, sanacija hidroizolacije, zamjena vrata i prozora te popravci i obnova krovišta.
Troškovnicima su obuhvaćeni vodoinstalaterski, kanalizacijski, elektroinstalaterski i strojarski radovi, što znači da se, ovisno o potrebama pojedine nekretnine, mogu izvoditi i opsežniji zahvati od uobičajenog ličenja zidova ili zamjene podova. Među stavkama su i sanitarna oprema, suhomontažni radovi te odvoz i zbrinjavanje uklonjenog materijala, starog namještaja i opreme. Raspon predviđenih poslova pokazuje da nabava nije ograničena samo na kozmetičko uređenje prostora. Ovisno o stanju pojedine nekretnine, radovi mogu uključivati uklanjanje postojećih obloga, sanaciju oštećenih zidova i podova, izvedbu novih pregradnih konstrukcija te obnovu dotrajalih instalacijskih sustava. U troškovnicima su navedeni i betonski, armirački, limarski, bravarski i staklarski radovi, kao i različiti zahvati potrebni za sanaciju građevinskih elemenata.
Takvi poslovi mogu biti potrebni u stanovima koji dulje nisu korišteni, ali i u poslovnim prostorima ili drugim gradskim objektima kojima je potrebno održavanje. Ipak, iz same dokumentacije nije moguće zaključiti koliko je nekretnina u lošem stanju niti koliko će ih zahtijevati opsežniju obnovu. Tri zasebna troškovnika sadržavaju različite predviđene količine radova, no ne donose podatke na temelju kojih bi se moglo utvrditi koliko stanova ili poslovnih prostora pripada pojedinoj grupi. Jednako tako, iz njih nije moguće izračunati koliko će Grad u konačnici potrošiti na obnovu jedne nekretnine jer takav podatak ovisi o vrsti i opsegu radova koji će se na njoj izvoditi. Zanimljivo je, međutim, da iz objavljene dokumentacije nije vidljivo koliko će se gradskih stanova zapravo urediti. Nisu navedene ni njihove adrese, kao ni broj praznih ili trenutačno neupotrebljivih stanova koji bi nakon radova mogli biti ponovno stavljeni u funkciju. Troškovnici donose vrste radova i predviđene količine, ali ne i popis konkretnih nekretnina na kojima će se oni izvoditi.
Pritom valja naglasiti da se nabava ne odnosi isključivo na stanove. Njome su obuhvaćeni i poslovni prostori te drugi objekti i kompleksi u vlasništvu Grada Zagreba pa se iznos od 4,5 milijuna eura ne može pripisati samo obnovi stambenog fonda. Postupak je trenutačno u fazi zaprimanja ponuda, a procijenjena vrijednost nabave ne predstavlja konačnu ugovorenu cijenu. Ona će biti poznata tek nakon provedbe postupka i odabira izvođača. Koliko će gradskih nekretnina ovom nabavom biti uređeno, koliki će dio novca biti namijenjen stanovima, a koliki poslovnim prostorima te koliko bi stanova nakon radova moglo postati useljivo, zasad ostaje otvoreno pitanje.
Mogli bi ih jeftino dati nekim obiteljima Roma.