Kako riješiti problem vandalskih grafita u gradu? Glavni je to cilj Zagrebačkog foruma o urbanoj sigurnosti – Dani prevencije kriminaliteta, o kojemu će sutra i preksutra raspravljati inozemni stručnjaci, gradonačelnici i župani, vijećnici gradskih četvrti, skupštine, mjerodavni pročelnici, ali i sami umjetnici grafiteri.
4000 kvadrata za njih
– Problem je to koji moramo rješavati kao zajednica. U europskim gradovima crtanje vandalskih grafita smanjeno je osiguravanjem legalnih zidova za oslikavanje. Primjerice, u Beču grafiteri svoje radove prvo predočuju gradskoj upravi. Na raspolaganju imaju četiri tisuće četvornih metara površine za legalno grafitiranje – kaže Alen Ostojić, predsjednik Savjeta za urbanu sigurnost Grada Zagreba. Kako bi stranu praksu doveo u Zagreb, na forum je pozvao i Kerstin Dressel iz Njemačke koja će predstaviti europsku online platformu za upravljanje grafitima, te Franza Kratzera, glavnog gradskog koordinatora za upravljanje grafitima u Beču.
– Još početkom devedesetih Beč je osigurao mladim umjetnicima legalne zidove duge 90-ak metara uz obale Dunava – kaže Kratzer, dodajući kako moguće štete na javnim površinama, kao i tužbe pojedinih grafitera, regulira posebna osnovana organizacija koja se bavi samo time. U sklopu projekta "Bečki zid" nove legalne površine konstantno se otvaraju, a umjetnici grafiteri dijele se između onih koji žele steći slavu stvarajući kompleksne murale, dok dio njih nastoji svoje potpise staviti i ilegalno na fasade, no na mjesta koja se teško dosežu, kao što su krovovi.
– To se smatra posebnim pothvatom. No, postoji kodeks časti među jednima i drugima: povijesne zgrade i spomenici ne diraju se – ističe Kratzer.
Vandalima veće kazne
Da je dvosmjerna komunikacija najbitnija smatraju i zagrebački umjetnici. Slaven Kosanović Lunar ne podržava, kaže, nijedan oblik vandalizma, no bilo kakav neprikladan način izražavanja ne može se stavljati u isti koš kao i nasilje ili gospodarski kriminal.
– Nije jasno što je vandalizam, a što nije, pa vandal ispada svatko sa sprejem u ruci – ističe umjetnik Lonac, koji uređuje derutna pročelja, te dodaje kako bi se vandalsko grafitiranje trebalo rješavati većim kaznama. Razlučiti što je vandalizam, a što ulična umjetnost nije problem, drži Boris Bare iz kolektiva Pimp my Pump, no te se dvije stvari ne bi smjele izjednačavati.
Dajte im kvadratni kilometar zida i neće se ništa promijeniti, jer grafiti po zagrebačkim fasadama nisu djelo onih s bilo kakvom umjetničkom crtom u sebi, već djelo najobičnijih r-tarda koje bi prije svega trebalo dobro ispendrečiti. Umjetničke grafite imali smo, primjerice, na zidu u Branimirovoj - a onda je HŽ odlučio srušiti zid kako bi na njega postavio jumbo plakate.