Propala gradilišta u susjedstvu noćna su mora, a nitko ih ne može ukloniti

Rupe pune ustajale vode, željezne armature koje strše na sve strane, betonski blokovi pretrpani smećem, opisi su to na desetke nedovršenih objekata po gradu iz kojih na okolne stanovnike vrebaju štakori i komarci. Sveučilišna bolnica u Blatu zasigurno je simbol započete i nikad dovršene gradnje, no takvih objekata, najčešće stambenih zgrada, ima u svim dijelovima Zagreba.

– Zgrada u našem susjedstvu stoji nedovršena desetak godina, a zbog njezina stanja djecu ne smijemo pustiti samu u dvorište. Opasna je i za prolaznike, a u njoj se skupljaju i razne životinje, od mačaka i štakora do zmija – žale se stanari iz Dedića 76. Dodaju da su se obraćali i Ministarstvu graditeljstva i Gradu Zagrebu, ali nitko se ne smatra mjerodavnim da problem pokuša i riješiti.

– Strašno je da propalim investitorima nijedna inspekcija ne može ništa – ogorčeni su.

Željezne šipke i komarci

Slično je i u susjedstvu nedovršene zgrade na Jakuševcu.

– Nitko ne zna kakvi su planovi ulagača, govori se da je gradnja stala zbog susjednih farmi svinja. Nije nam svejedno jer su djeca znatiželjna pa se ondje odlaze penjati. Vlasniku bi trebalo dati rok da objekt završi ili da plati visoke kazne – smatraju stanari iz okolnih zgrada.

Na Remetinečkoj cesti situacija je još gora jer je investitor zaustavio radove još na temeljima pa iz zemlje strše željezne šipke, a u rupi se nakon kiše zadržava voda u kojoj se razmnožavaju komarci.

Prema zakonu, kazne za neodgovorne ulagače koji ne osiguraju svoju i susjedne građevine u slučaju prekida radova iznose od 100.000 do 150.000 kuna. No, naši sugovornici ističu da bi bilo učinkovitije da se kazne smanje i krene u akciju, nego da su one prijetnja samo na papiru. Na problem upozorava i inženjer građevine Ivan Jurković.

– Zapuštena su gradilišta česta, a imamo raznih varijanti, od tek iskopanih jama pa do zgrada na kojima su svi grubi radovi završeni. A osim što su takvi objekti opasni, umanjuju vrijednost susjednih nekretnina – ističe Jurković.

Zakonom o gradnji iz 2013., dodaje, prvi su put definirani rokovi za dovršetak zgrada, no to ne vrijedi za objekte čija je gradnja počela ranije.

Propisi se mogu doraditi

– Zakon se ne može primjenjivati retroaktivno, no dorade zakonskih rješenja koja će biti striktnija u pogledu sigurnosti osoba koje bi mogle biti ugrožene zbog takve izgradnje moguća su. U rješavanje ove problematike trebalo bi se uključiti više ministarstava jer se isprepleću razni aspekti, od građevinskih i imovinskopravnih do sigurnosno-sanitarnih i komunalno-urbanističkih, no tužno je da se u ovih 25 godina neovisnosti ništa nije riješilo po tom pitanju – zaključuje Jurković.